IZLOŽBA > MEDIJSKA SLIKA OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ U 21. STOLJEĆU

Nepodnošljiva lakoća obećanja

petak, 18. svibnja 2018.

U Hrvatskom školskom muzeju otvorena je izložba „O čemu govorimo kada govorimo o obrazovanju”, na kojoj možete otkriti što se obećavalo i najavljivalo, čega se sjećamo, a što smo zaboravili. Koji su problemi školstva riješeni, a koji nas prate godinama?

Nepodnošljiva lakoća obećanja

 [ IZ DRUGIH MEDIJA > Školske novine | Piše: Ivica Buljan  ]  Ovdje na jednome mjestu možemo sustavno pratiti što se sve događalo i obećavalo u obrazovanju i školstvu tijekom proteklog desetljeća, kaže nam Marijana BRAČIĆ, autorica koncepta, prošli tjedan otvorene izložbe „O čemu govorimo kada govorimo o obrazovanju: medijska slika obrazovanja u Hrvatskoj u 21. stoljeću”, dok nas provodi izložbenim prostorom u Hrvatskom školskom muzeju.

Izložba nas podsjećana sva ona pusta obećanja i reforme od obvezatnoga srednjega školovanja, pa devetogodišnje osnovne škole, licenci za učitelje, o čemu su novine pisale, a zapravo se na kraju ništa nije dogodilo – navodi nadalje Bračić, koja je osmislila postav izložbe s Filipom SUNĐIJEM.

 IZBOR IZ PET DNEVNIH LISTOVA

Ona nam kaže kako se ovom izložbom publici predstavljaju medijske objave o školstvu nastale u tiskanim medijima u razdoblju od 2007. do 2017. godine.

Na izložbi su prikazani članci, vijesti, priče i naslovi raznolikih školskih tema te dinamika njihove objave po godinama izabranih, za ovu izložbu, u Glasu Slavonije, Jutarnjem listu, Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji i Večernjem listu iz više od 7000 analiziranih objava. Uz lijepe primjere školske prakse publici će biti zanimljivo vidjeti što se to obećavalo i najavljivalo, čega se sjećamo, a što smo zaboravili, koji su problemi školstva riješeni, a koji nas prate godinama – navodi Bračić, dodajući kako su tematski podijelili napise o školstvu u nekoliko cjelina:

Školska Crna kronika, Afirmativni tekstovi, Intervjui, Obljetnice, Reforma školstva, Zanimljivosti i Sve ostale teme školskog sustava godinama dominiraju u novinskim tekstovima, nekad s jačim, a nekad sa slabijim intenzitetom... Iz svega smo toga prema učestalosti objava izdvajali određene teme poput upisa u srednje škole i na fakultete, polaganja državne mature, uvjeta nastave i drugoga. Od 2007. do 2017. godine objavljeno je 7217 članaka vezanih za školstvo u pet dnevnih listova.

Bračić dodaje kako je, prateći to razdoblje, zanimljivo vidjeti kako teme vezane za školsku reformu, iako se o njima stalno piše, zadnjih nekoliko godina postaju dominantne kada je školstvo u pitanju, čak i na štetu ili račun pada objava o raznim drugim školskim temama.

  ZANIMLJIVOSTI I CRNA KRONIKA

 – Uz pad broja objava o općim temama vezanima za školstvo primjećuje se porast broja članaka i vijesti koji o školstvu pišu iz perspektive zanimljivosti. Iz podataka je vidljivo da teme vezane za školsku crnu kroniku s godinama od dominantnih, srećom, postaju manje zastupljene i ne tako važne – navodi Bračić.

Povodom izložbe ravnateljica muzeja Štefka BATINIĆ kazala je kako su promjene u obrazovanju uvijek bile praćene argumentima pro et contra – počevši od onih s kojima se danas, s povijesne distance, ponosimo kao što je primjerice Mažuranićeva školska reforma iz 1874. do onih koje su neslavno završile, kao što je „Šuvarova reforma” iz 1970-ih.

Mediji imaju važnu ulogu u kreiranju ili, usudila bih se reći, konstrukciji predodžbe o obrazovanju. Marijana i Filip doista su se potrudili tematski i vremenski usustaviti brojne objave. Upozorili su na neke zanimljivosti, na afirmativne tekstove i na, nažalost, neizbježnu školsku crnu kroniku te na velike reformske planove, od kojih su ostali samo bombastični naslovi. Kada ih čitamo, ne preostaje nam drugo nego reći: nepodnošljiva je ta lakoća obećanja kada govorimo o obrazovanju! Ali od sljedeće školske godine sve će biti bolje – kazala je Batinić.

Inače, Hrvatski školski muzej otvoren je 19. kolovoza 1901. prigodom obilježavanja 30. obljetnice postojanja Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (HPKZ), strukovne udruge učitelja u čije se brojne zasluge na prosvjetnom i kulturnom polju ubraja i osnivanje Školskoga muzeja. Osnovu muzejskoga fundusa sačinjavali su predmeti s izložaba učila koje su se održale u Zagrebu 1871. i 1892. godine, a građu su darovali i mnogi učitelji, škole, nakladnici i proizvođači učila.  Za vrijeme Prvoga svjetskog rata Muzej prestaje s radom, a problemi se nastavljaju i u razdoblju između dva rata, kada se politički generirana raslojenost među hrvatskim učiteljstvom odražava i na rad Muzeja. Tijekom Drugoga svjetskog rata muzejska je građa spremljena u sklonište zgrade. Nakon rata vlasnikom Muzeja ponovno postaje HPKZ i ostaje to do 1953. godine, kada ga preuzima Grad Zagreb i od kada je Hrvatski školski muzej jedna od gradskih kulturnih ustanova.

…………………………

Batinić: Velika obećanja topila su se poput proljetnog snijega

…………………………

  Dva su odlična naslova, srećom odličnih pisaca, često citirana ili parafrazirana – jedan je Nepodnošljiva lakoća postojanja, a drugi O čemu govorimo kada govorimo o ljubavi. Znaju ih i oni koji nisu čitali Kunderu i Carvera, a njihovim čitateljima i obožavateljima možda se i ne će svidjeti prečesto parafraziranje ovih naslova i posezanje za svojevrsnom igrom riječi. Želim samo reći da eventualne kritike naslova izložbe idu na moj račun, a zasluge za njezinu realizaciju pripadaju kolegici Marijani Bračić i kolegi Filipu Sunđiju, koji su je stjecajem okolnosti trebali realizirati u iznimno kratkom vremenu. Pregledali su nekoliko tisuća članaka objavljenih tijekom posljednjih desetak godina u pet hrvatskih dnevnih listova ne bi li nas podsjetili na to što se i kako pisalo o obrazovanju, ali i na to kako su se velika obećanja topila poput proljetnog snijega ili kako smo u naletu novih zaboravljali da su ona prijašnja ikad postojala. Medijska je kakofonija naravno velikim dijelom rezultat nesklada i disonantnih tonova koji dolaze kako iz stručne zajednice tako iz različitih interesnih skupina i različitih političkih i društvenih struktura. Naša je uloga prikupljati ih i obrađivati odnosno dokumentirati za buduće generacije kako bi one možda iz njih izvukli i neke pouke, iako nam baš te lekcije iz povijesti nekako teško idu – zaključila je Štefka Batinić.

…………………………

Vezani članci
Školski portal: Završna izložba učenika inspirirana pjesmom Bohemian Rhapsody

Završna izložba učenika inspirirana pjesmom Bohemian Rhapsody

       Te je godine rođen i naš nastavnik…

Školski portal: Djeca izložila rukotvorine

Djeca izložila rukotvorine

Nije riječ o bilo kakvim radovima s tehničkoga ili estetskog…

Školski portal: U Zagrebu izložba „Poznajem i poštujem dječja prava“

U Zagrebu izložba „Poznajem i poštujem dječja prava“

… u Maloj kući dječjih prava u Zagrebu, pri Uredu…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…