Neuroznanstveno planiranje nastave

Znanstveno oblikovana nastava

On smatra da su tehnologijske inovacije u učionicama poput iPodova, interaktivnih „ploča pametnica“, digitalnih 3D formata i sličnih suvremenih pomagala potpuno nekorisne ne uzme li se u obzir druga vrsta inovacije iznimno utjecajne na način kako se predaje i uči.

Riječ je, zapravo, o naprednijem razumijevanju načina na koji funkcioniraju mozgovi učitelja i učenika u procesu učenja i angažiranja. Temeljem tih najnovijih spoznaja iz psihologije, biheviorističke ekonomike, kognitivnih znanosti i neuroznanosti može se oblikovati sadržaj i oblik nastave.

Zato bi znanost o angažiranju i motiviranju učenika trebala biti u središtu procesa izobrazbe jer, tvrdi Oullier, učenika koji nije motiviran neće zanimati izobrazba i, dakako, puno će izgubiti. Isto se odnosi i na učitelje.

Oni bi morali točno znati koliko dugo njihovi učenici mogu pozorno slušati predavanje. Naime, koliko god predavanje bilo inovativno i poticajno, izlaže li se predugo i ne bude li se uspješno izmjenjivalo predstavljanje, predavanje i interakcija s učenicima, učenje će podbaciti.

Oullier preporučuje unaprjeđivanje razumijevanja o duljini trajanja pozornosti u svjetlu biheviorističkih i neuroznanosti, kako bi se oblikovali primjerena duljina i sadržaj predavanja radi poboljšanja učenja.

Utjelovljeno znanje

Znati kako mozak pamti nove informacije i kako funkcioniraju mehanizmi objedinjavanja pamćenja iznimno je važno u planiranju predavanja. Međutim, puko vježbanje samo mozga bez poveznice s ostatkom tijela bilo bi velika pogreška. Utjelovljeno znanje - ideja da um nije samo povezan s tijelom, nego i da tijelo utječe na um - mora biti temeljno u planiranju sadržaja nastave.

„Uvjeren sam da znamo kako bihevioristički i neuroznanstveno činjenično oblikovati sadržaj učenja kako bismo točno izmjerili ne samo izvedbu učenika, nego, prvi put, i sâm nastavni proces“, piše Oullier.

Privatni obrazovni sustavi prvi su shvatili potencijal tih znanstvenih postignuća primjenjujući ih u praksi, zato što djeluju u konkurentnom poslovnom svijetu. Državno, javno obrazovanje još ne razumije važnost uvida proizišlih iz znanstvenih spoznaja biheviorističkih i neuroznanosti. Vrijeme je, dakako, za temeljitu promjenu.

Izvor: 

https://educationandskillsforum.org/brain-matters-innovating-in-the-classroom-with-neuroscience-3/