Osnažite svoje duševno blagostanje tijekom božićnih blagdana

Iako praznici pružaju prijeko potrebno vrijeme za spavanje i odmor, oni nam također daju više vremena za prekomjerno analiziranje i emocionalno rasuđivanje pa donosimo preuranjene zaključke.

Najbolji način na koji se možete pripremiti za praznike jest da strukturirate nestrukturirano vrijeme; ali ne nužno tako da osmislite nerealistične planove ili da se predate nečemu samo da biste ispunili vrijeme. Predlažem da uložite vrijeme u svoje osobne ciljeve, uključujući vlastitu dobrobit, te da sebi omogućite vrijeme za osvrtanje ili kontemplaciju i odmaknete se na trenutak od svakodnevnih zadataka i obveza.

U nastavku donosimo tri koraka koji će vam pomoći da pojačate duševno blagostanje kvalitetno utrošenim vremenom za sebe.

RAZMISLITE O ONOME ŠTO ŽELITE POSTIĆI.

• Počnite od toga da si postavite neka pitanja koja će vam pomoći da odredite što biste željeli postići u smislu svog blagostanja.

• Što blagostanje znači za vas?

• Koje biste korake poduzeli za blagdana da osnažite svoje blagostanje?

• Što biste iskušali sada, kada biste znali da bi to sigurno djelovalo?

• Kako se ta odluka uklapa u vašu sliku o samome sebi?

• Koja priča o sebi vas zadržava?

• Što pokušavate dokazati samomu sebi?

• Koliko ste predani postizanju svojih ciljeva?

RAZMISLITE O TOME KAKO ĆETE TO POSTIĆI.

• Jednom kada ste stvorili vrijeme za pozitivno razmišljanje, važno je da pretvorite misli i planove u djela. Odredite datume i vrijeme, to će vam pomoći da se držite plana i prevladate otpor.

• Što biste prvo učinili?

• Ima li nešto što bi vas moglo spriječiti u tome da to učinite?

• Kako biste mogli prevladati potencijalne prepreke?

• Kako biste se osjećali jednom kada ste postigli svoj cilj?

• Kakav bi to utjecaj imalo na ljude oko vas?

 OSLOBODITE SE ZABLUDA.

Važno je imati jasan plan djelovanja; ipak, moramo biti svjesni zamki za razmišljanje te poljuljati spoznaje i predrasude koje bi mogle utjecati na naše donošenje odluka ili djelovanje na negativan način. To ne mora nužno biti tako da automatski odbacimo sve negativne misli ili ih pretvorimo u pozitivne bez suočavanja s njima, što može biti prilično nezdravo. Prema nedavnom istraživanju, „poenta je prepoznati da postoje pogreške u logici koja stoji iza određenih misli, jer pogreške su znak da bi se misli mogle istražiti i promijeniti tako da budu korisnije“. Neke od čestih zamki za razmišljanje su način razmišljanja „sve ili ništa“, pretjerano poopćivanje, prerano zaključivanje, emocionalno rezoniranje te predrasude kojima tražimo potvrdu za neki već ukorijenjen stav.

 Neke od glavnih kognitivnih pogrešaka možemo istaknuti postavljenjem sljedećih pitanja:

• Tko/što vam govori da je ta pretpostavka istinita?

• Mogu li postojati druga objašnjenja?

• Je li ta misao korisna?

• Kakav utjecaj ima to što vi vjerujete toj misli?

• Što biste trebali učiniti u vezi s tim?

Još jedan način na koji se možete uhvatiti ukoštac s problemom kognitivnih pogrešaka jest primjenom sljedećeg pristupa: „Shvati, provjeri i promijeni“ (SPP). To se može primijeniti među školskim osobljem ili učenicima da bi se pojačala svjesnost o misaonom procesa i potencijalne pogreške koje bi se pritom mogle dogoditi.

………………

NAPOMENA

• TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i teritorija te stoga najveća mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati te inspirirati edukatore diljem svijeta.

• Izvor: tes.com

• Photo by Anton Scherbakov on Unsplash