Ni djeca ni roditelji nemaju kritički odnos prema medijima

… i navikama konzumiranja medijskih sadržaja, s primarnim fokusom na digitalne sadržaje.

Istraživanje, predstavljeno u zagrebačkoj Matici hrvatskoj, provedeno je u međunarodnom projektu EU Kids Online. Ispitano je 1017 djece, u dobi između devet i 17 godina te njihovi roditelji. I djeca i roditelji pokazali su da ne znaju u dovoljnoj mjeri kritički promišljati sadržaje iz medija, što je izravna posljedica nedovoljnoga medijskog opismenjavanja u hrvatskom obrazovnom sustavu, smatraju u Društvu za komunikaciju i medijsku kulturu, koje je provelo istraživanje.

– Djeca se počinju služiti medijima već u prvoj godini života i mnogo djece prije nauči upotrebljavati tablete i pametne telefone nego govoriti i hodati. A prvi trenutak korištenja medija treba biti prvi trenutak početka medijskog odgoja – ističe dr. sc. Lana CIBOCI, potpredsjednica Društva i profesorica na Visokoj školi za komunikacijski menadžment Edward Bernays.

U Hrvatskoj se medijsko obrazovanje provodi u nastavi hrvatskog jezika, prema programu koji je zastario i gotovo uopće ne spominje nove medije, a kamoli trendove kojima su izložena naša djeca, pa ne treba čuditi da se ne znaju kritički odnositi prema porukama raznih influencera i jutjubera, kojima su svakodnevno bombardirani.

Ciboci je uvjerena da u naše škole trebamo uvest barem izborni predmet o medijskoj kulturi, što već ima susjedna nam Slovenija, a potrebni su nam i novi udžbenici za to područje, edukacija nastavnika i financijska potpora školama za provođenje raznih aktivnosti.

– Naš je program i sadržaj medijske kulture u nastavi hrvatskog jezika zastario. Dovoljno je reći da su mediji i medijski uređaji s kojima djeca provode najviše vremena – pametni telefoni i tableti, online videoigre i internet općenito – gotovo potpuno zanemareni.

Predstavljeno istraživanje vrlo je dobrodošlo u jeku eksperimentalne faze kurikularne reforme, kad se sveopća digitalizacija školstva i online sadržaji predstavljaju kao svojevrsni spas hrvatskog obrazovanja. Dr. sc. Igor KANIŽAJ, potpredsjednik Društva i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, smatra da smo izgubili fokus, otišli previše za novom, modernom tehnologijom, a da pritom nismo dovoljno osnažili učitelje, naučili ih kako se time koristiti, pokazali negativne strane digitalnih naprava.

– Zabrinjava nas što naša djeca, ali i njihovi roditelji, u svom boravku na internetu otkrivaju previše o svojoj privatnosti. Zato bi trebalo usporedno osposobiti i učenike, i nastavnike, i roditelje. Potrebno je osmisliti i radionice za umirovljenike, djedove i bake, koji provode mnogo vremena sa svojim unucima.

Dr. sc. Danijel LABAŠ s Hrvatskih studija predsjednik je Društva i upozorava da udžbenici, po kojima se odgaja za medijsku pismenosti, tek u deset posto upućuju na kritičko razmišljanje o medijima.

– Medijskoj pismenosti tijekom školovanja treba posvetiti mnogo više pozornosti. Djeca su nam rekla da su sve zabrinutija za svoju privatnosti, da primaju puno povrjeđujućih poruka. U obrazovnom ih sustavu moram naučiti kritički odbaciti takve poruke te istodobno, bez srama, o njima pričati s roditeljima i učiteljima. Zato nam treba kvalitetniji program medijskog obrazovanja. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Branko NAĐ ]