SUVREMENA NASTAVA: FORMATIVNO PRAĆENJE U NASTAVI PRIRODE

Povećana motivacija za učenje

srijeda, 24. travnja 2019.

Istraživanja o formativnom praćenju upućuju na njegovu važnost uključivanja u nastavu, jer poboljšava kvalitetu nastave, učenja i rezultata učenja.

Povećana motivacija za učenje

U ovom tekstu opisan je primjer dobre prakse formativnoga praćenja u nastavi prirode šestih razreda osnovne škole. Nastava je usmjerena na usvajanje obrazovnih ciljeva kao i na stjecanje prirodnih znanja i vještina. Učenici izrađuju modele stanica (biljna i životinjska) i modele biljnih organa (korijen, stablo, list i cvijet) te s učiteljem razvijaju elemente formativnoga praćenja kao što su postavljanje kriterija učenja, davanje povratnih informacija, samoprocjena i međusobna procjena znanja.

✿ TIJEK SATA I SAMOPROCJENA  ✿ 

Učenici koji su upoznati sa zadatcima i kriterijima učenja bolje su i dulje usredotočeni na rad, motiviraniji su i aktivniji u učenju te preuzimaju odgovornost za svoje učenje (Black i Wiliam, 1998.). Kriterije uspješnosti preporučljivo je izraditi s učenicima, jer tada razumiju o čemu i zašto trebaju učiti te kako mogu prepoznati je li im učenje uspješno (Holcar Brunauer i ostali, 2016.). Prije nastavne jedinice s formativnim praćenjem, pomoću videoanimacija staničnih organela i njihovih uloga, učenicima sam objasnila građu biljne i životinjske stanice. Obavijestila sam ih da će na sljedećem nastavnom satu izrađivati modele stanice u paru s drugim učenikom.

Pokazala sam im fotografije različitih modela kako bi kod kuće mogli razmisliti kako ih sami mogu izraditi i koji potreban materijal trebaju donijeti u školu. Nastava s formativnim praćenjem trajala je dva školska sata. S učenicima sam prvo ponovila građu biljne i životinjske stanice, a zatim smo odredili kriterije uspješnosti za izradu modela. Kako bi učenici točno znali kako što uspješnije izraditi model stanice, kriterije sam napisala na školsku ploču.

O samoprocjeni znanja govorimo kad smo sposobni sami realno procijeniti vlastitu uspješnost. U obrazovanju se koristi kao kvalitativna analiza učenja kojom učenici mogu odrediti kriterije koje su zadovoljili te što moraju učiniti da zadovolje preostale kriterije i postignu dobre rezultate. Pri planiranju i vođenju samoprocjene znanja moramo paziti na to da učenici razumiju svrhu učenja i kriterije uspješnosti, jer samo tada mogu kvalitetno procijeniti svoje rezultate. Pri planiranju međusobne procjene važno je da učenici razumiju svrhu i da su svjesni svojih očekivanja. Kako bi to bilo učinkovito, u razredu trebamo stvoriti osjećaj sigurnosti i učenike naučiti kako će procijeniti i dati informativnu i poticajnu povratnu informaciju drugom učeniku. Učenici su kriterije uspješnosti za izgradnju modela stanice i biljnih organa prepisali u bilježnicu, a za međusobno procjenu na list papira i počeli s radom u paru.

✿ POVRATNE INFORMACIJE  ✿ 

Istraživanja pokazuju da povratne informacije poboljšavaju učenje, usmjeravaju u  samoregulacijsko učenje i da imaju najveći učinak kada dolaze od učitelja, jer ih se tako upozorava na ono što znaju, kako razumiju i koje su im pogrješke. Zbog toga su važne kod formativnog praćenja, učenicima za učenje novih pojmova, a učiteljima za osmišljavanje sljedećih nastavnih jedinica (Younker, 2003.). Važno je da ih dobivaju učestalo i u pravo vrijeme, da budu razumljive, jasne, konkretne, specifične, uporabne i povezane s ciljevima učenja i kriterijima uspješnosti. U našem primjeru, za izgradnju modela stanica, učenici su dobili od učitelja pisanu povratnu informaciju, a za izgradnju modela biljnih organa usmenu povratnu informaciju.

S obzirom na to da su se učenici prvi put susreli s formativnim praćenjem, pri postavljanju kriterija uspješnosti za izgradnju prvoga modela morala sam ih usmjeravati dok su kod modela biljnih organa točno znali šta je važno i bili su jako precizni u postavljanju kriterija. Pri prvoj samoprocjeni i međusobnoj procjeni modela također sam im pomagala, ali su se vrlo brzo navikli i poslije nije bilo problema. Kad su završili sa samoprocjenom i međusobnom procjenom modela, učenici su mogli te rezultate uspoređivati s mojim povratnim informacijama. Pokazalo se da nakon ovakvog načina rada učenici dobro razumiju građu stanice i biljnih organa uz znatno povećanje stupnja motivacije za učenje. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala dr. Ana LOGAR, Osnovna škola Metlika, Slovenija ] 

Vezani članci
Školski portal: Učenje u muzeju

Učenje u muzeju

Nastavu Prirode i društva mnogo sam puta izvodila na taj…

Školski portal: Geni i motivacija: Zašto dijete ne mari za svoje ocjene?

Geni i motivacija: Zašto dijete ne mari za svoje ocjene?

…umjesto domaćom zadaćom. I više nego ikad, postavljaju si isto…

Školski portal: Uloga učitelja u „pojavnom učenju”

Uloga učitelja u „pojavnom učenju”

Ovaj oblik učenja odvija se putem interdisciplinarnih projekata koji traju…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

Robovanje ekranima uskraćuje djeci zdravi razvoj

… važno svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava…

Školski portal: Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

Lektiru obrađujemo na zanimljiv i kreativan način

... odijevaju Crvenkapičinu haljinu, lovčev šešir…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…