Dualni obrazovni sustav i njegovi paradoksi

Poduzeće je osnovano sredinom 1990-ih i trenutačno u Njemačkoj i Austriji zapošljava 200 radnika. Bez obzira na dosadašnje uspjehe, šef kadrovske službe ima problem. Naime, nedostaje mu dobar pomladak:

– Broj osoba koje se prijavljuju relativno je visok. Nažalost, moramo zaključiti da mnogi nemaju potrebno znanje. Dijelom im nedostaje osnovno obrazovanje, ali i određene vrline, primjerice lijepo ponašanje. Toga danas nema kod velikog broja mladih.

PREMALO KVALIFICIRANIH PRIPRAVNIKA

Palaczova iskustva nisu iznimka. Privreda raste, a potreba za kvalificiranim pripravnicima u stalnom je porastu. Koliko je njemačkim poduzećima teško popuniti pripravnička mjesta najbolje pokazuju rezultati ispitivanja koje je prošle godine objavilo Udruženje njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK): svako je treće mjesto u poduzeću koje je planirano za pripravnike – upražnjeno.

Skoro svaka deseta tvrtka u Njemačkoj, što znači njih skoro 17 tisuća, više uopće ne dobivaju prijave mladih. U usporedbi s 2017. godinom, to je povećanje od 10 posto. Posebno su pogođeni hotelijerstvo i ugostiteljstvo, ali je slična situacija i u zanatstvu, pekarstvu, obradi mesa, ali i građevinarstvu, koje u posljednjih nekoliko godina bilježi procvat.

Christopher MEIER šef je Odjela za stručno usavršavanje u Industrijskoj i trgovinskoj komori (IHK). On kaže da primjerice dvije trećine učenika završava maturu. S time je često povezano i mišljenje da se s maturom u džepu mora studirati.

– Mnogi maturanti žele studirati. Već je godinama trend među mladima težnja da se stekne viši stupanj obrazovanja. Dualni sustav nažalost trenutačno nije na prvome mjestu među onima koji završavaju srednju školu. Zato je broj kandidata za pripravnički rad manji – kaže Meier.

S druge strane, prema statističkim podatcima Saveznog zavoda za zapošljavanje, u proteklih je nekoliko godina u stalnom porastu broj mladih koji žele naći pripravničko mjesto, a ne mogu. Samo se u prošlih osam godina taj broj udvostručio. Posebno su pogođena područja kao što su mehatronika, medicina i poslovi u upravi.

Na jednoj su strani poduzeća koja očajnički traže pripravnike, a na drugoj mladi koji ne mogu naći pripravnička mjesta. Kako onda dolazi do odstupanja? Meier ima jednostavno objašnjenje:

– Mnogo učenika koji završe školu zainteresirani su za stručno školovanje i teže za velikim poduzećima. Mala i srednja poduzeća kod takvih su učenika nepoznata ili im jednostavno nisu zanimljiva.

NEPISMENE PRIJAVE

Meier kaže da bi se i škole morale aktivnije uključiti u rješavanje aktualnog problema.

– Prije svega gimnazije moraju shvatiti da njihov zadatak nije samo pripremiti učenike za studiranje. Mnogi i dalje ne mogu pojmiti jednaku vrijednost akademskog i strukovnog obrazovanja. Zainteresirani kandidati moraju biti otvoreniji za alternative i kad je riječ samoj struci i kad su u pitanju regije koje dolaze u obzir. No, i poduzeća moraju biti otvorenija kad se recimo radi o ocjenama i završenoj školi određenih kandidata.

Meierov je prijedlog imao odjeka u tvrtki „Hottgenroth software”. Martin Palacz ističe da održava tijesnu suradnju s IHK-om i školama. Ovo poduzeće objavljuje oglase u časopisima za stručno usavršavanje i školskim novinama, a predstavlja se i na sajmovima za stručno školovanje. Palacz kaže da su rezultati u mnogim slučajevima razočaravajući:

– Kandidati katkad dolaze u poderanim majicama i trapericama, jer smatraju da odijevanje nije tako važno. Ne moraju doći u odijelima, ali pristojne hlače i košulja bili bi dovoljni. Također, bez obzira na mnoga tehnička rješenja kao što je automatsko ispravljanje teksta u Wordu, rijetko dobivamo prijave koje su gramatički ispravno napisane.  [ IZ DRUGIH MEDIJA | Prema Deutsche Welle ]