Dunavska biciklijada

…ne samo tijekom tog tjedna nego i cijele godine. Rezultati istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da je razina tjelesne aktivnosti trenutačno u stagnaciji (čak 62 posto neaktivnih osoba), dok u nekim državama čak i pada. Europski tjedan sporta usmjeren je na poticanje sudjelovanja u sportskim i tjelesnim aktivnostima te podizanje svijesti o njihovim brojnim dobrobitima i svi su pozvani na aktivno sudjelovanje bez obzira na dob, podrijetlo ili tjelesnu pripremljenost. Suvremeni način života promijenio je životne navike ne samo djece već i odraslih, no bez obzira na sve promjene, briga o vlastitom zdravlju važan je element u životu svakog čovjeka, a promicanje zdravlja i javnog zdravstva važne su osnove u razvoju zajednice. Stoga ne iznenađuje i uključivanje škola u promicanje i podržavanje inicijativa poput Europskog tjedna sporta.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) tjelesna neaktivnost spada među vodeće čimbenike rizika smrtnosti u svijetu (visoko četvrto mjesto), a građani Republike Hrvatske prema istraživanju SZO-a na šestom su mjestu pretilosti u svijetu, dok smo pri samom dnu ljestvice kad je riječ o vježbanju.

Već i sami ovi podatci upućuju na činjenicu da je neophodno poticati djecu od najranijih dana na raznovrsne tjelesne aktivnosti i bavljenje sportom. Sport omogućuje djeci aktivnost kroz igru i druženje, stjecanje vještina, znanja i iskustva, uči ih organiziranju vremena te ih čini emocionalno i psihički snažnijima. Baveći se sportom, stvara se otpornost prema bolestima tipičnim za moderno društvo, kao što su dijabetes tipa 2, pretilost, bolesti dišnog i srčano-žilnog sustava te psihički poremećaji različitog stupnja. Ujedno je najbolji način i sredstvo za brigu o zdravlju koja počinje od najmlađih dana. Djeca putem sporta stječu pozitivne osobine koje im uvelike potpomažu prilikom daljnjeg odrastanja i školovanja.

U školi dijete provodi velik dio dnevnih aktivnosti i škola je jedan od najpoticajnijih prostora za iskazivanje i razvijanje djetetovih sposobnosti. Vrijednost i važnost sporta prepoznatljiva je odavno pa se latinska izreka „u zdravom tijelu zdrav je duh” često citira. Redovito bavljenje sportskim aktivnostima, sukladno vlastitim mogućnostima, označava zdrav stil života. U školi učenici imaju dva do tri sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture i nastavnik svojim sposobnostima i znanjima treba na najbolji mogući način iskoristiti raspoloživo vrijeme, materijalno-tehničke uvjete, opremu, sredstva i pomagala te omogućiti učenicima kvalitetan rad s naglaskom na potrebitost tjelesne aktivnosti. Nastavnik je taj koji nastavu tjelesne i zdravstvene kulture mora učiniti raznovrsnom, zanimljivom i pristupačnijom učenicima.

Inicijative poput Europskog tjedna sporta potiču nastavnike na drukčiji pristup te smo stoga u Gimnaziji Vukovar odlučili povezati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture sa satima razrednika kako bismo dobili više vremena za bicikliranje gradom. Našu smo aktivnost nazvali Dunavska biciklijada i učenici su tijekom tjedna dolazili biciklima u školu, a na nastavi TZK-a i Sata razrednika biciklirali poznatom dunavskom šetnicom. Bicikliranje je rekreacija koja nedvojbeno ima brojne zdravstvene dobrobiti – fizičke i mentalne. Ova aktivnost pridonosi svakom organu u našem tijelu, a istodobno osnažuje duh, podiže raspoloženje i jača energiju. Autori jednoga britanskog istraživanja obznanili su da je bicikliranje jedna od najpogodnijih tjelesnih aktivnosti za većinu populacije, jer ju je moguće jednostavno uklopiti u dnevnu rutinu, može se izvoditi različitim intenzitetima i ima malo neželjenih popratnih učinaka, što se i nama pokazalo istinitim.

Osim što smo se dobro zabavili, podignuli smo razinu osviještenosti o uporabi bicikla kao prijevoznog sredstva koji pridonosi očuvanju okoliša, a budući da nam je namjera nastaviti promicati odgovornost za sebe i zajednicu očuvanjem i unaprjeđivanjem psihofizičkog zdravlja, nastojat ćemo bicikliranje približiti što većem broju učenika, jer ne samo što vožnja biciklom jača imunitet i poboljšava zdravlje već nas čini sretnijima, zadovoljnijima i ponajviše druželjubivim osobama. U konačnici, sretna su djeca uspješna u školi, a djeca su prirodno sretna kad se kreću, igraju i stvaraju. To im zadovoljstvo otvara nove vidike za eksperimentiranje, učenje i razvijanje, pa omogućimo im to!

………………

Davor ŠIJANOVIĆ, Gimnazija Vukovar