Kako bi trebala izgledati nastava informatike

Činjenica je, međutim, da nastavni program uvelike zaostaje za stvarnim životom, smatraju mnogi nastavnici, djeca i njihovi roditelji.

NEDOSTATCI KURIKULUMA

Iznenađuje činjenica da se algoritam poučavanja informatike tijekom posljednjih deset godina nije nimalo promijenio. Što je internet i kako raditi s osnovnim programima znaju već i učenici nižih razreda osnovne škole. Unatoč tome, u šestom se razredu djeci počinje objašnjavati što su to računalni miš i tipkovnica, uče raditi s Notepadom, kalkulatorom i grafičkim programom, a pritom su te „isprazne” lekcije raspoređene na 35 sati! Ozbiljnije se počinje raditi tek pri kraju školovanja, kada se djecu poučava radu s bazama podataka i osnovama programiranja.

PROGRAM JE LOŠ NE SAMO PO SADRŽAJU VEĆ I RADI KRONOLOGIJE

„MS PowerPoint (aplikaciju za kreiranje prezentacija) djeca počinju učiti tek u sedmom razredu, dok se od njih istodobno na nastavi drugih predmeta znanje istog programa zahtijeva mnogo ranije. Ista je stvar s MS Wordom. Pomoću alata za obradu teksta mnogi učenici nižih razreda osnovne škole pripremaju referate i sastave”, tvrdi Konstantin ŠAROV, nastavnik Prve gimnazije u Brestu [Bjelorusija].

„U programu informatike trenutačno ne postoji ništa što bi moglo biti korisno u budućnosti. Proučavamo uređivač teksta Word, u kojem već nekoliko godina samostalno radimo. Grafički program Paint radije bih zamijenila Photoshopom. Ponešto zanimljivo našla sam tek u programu za 9. i 10. razred”, kazala je Anastasija GORBAN, maturantica Sedme gimnazije u Brestu.

Mnogi se roditelji i pedagozi također slažu s učenicima.

„Potrebno je potpuno izmijeniti program. Većini starijih učenika jednostavno je dosadno na nastavi informatike”, kaže Viktor LOGVINOVIČ, učitelj informatike u srednjoj školi.

ZAMKE NASTAVNIH METODA

Čak i više od nastavnih planova, za stvarnim životom zaostaju udžbenici informatike. „Sadržaj udžbenika star je deset godina. U njemu se objašnjava rad u programu Office 2003, 2007, iako se svugdje upotrebljava najmanje Office 2010. Kao rezultat toga, da biste djeci predstavili određenu temu, morate se individualno pripremiti za lekciju, napraviti snimke zaslona i napisati detaljan sažetak”, kaže Konstantin ŠAROV.

Udžbenici vrlo brzo zastarijevaju, a objavljivanje novih udžbenika svake ili svake druge godine je neisplativo. Učitelji izlaz vide u elektroničkim udžbenicima.

KAKVE SE PROMJENE OČEKUJU U SKOROJ BUDUĆNOSTI? [BJELORUSIJA]

„Najozbiljnije se promjene odnose na program za šesti razred. Bitno je smanjena teorija o ustrojstvu računala, a uvedeno je više praktičnih vježbi. Djeca se upoznaju s općom terminologijom predmeta, detaljno će proučavati sustav datoteka, rad s mapama i upravljanje datotekama. Prilagođen je program za 10. i 11. razred što će u budućnosti omogućiti prijelaz na specijalizirani smjer unutar informatike”, kaže Natalia KOSTJUKOVIČ, voditeljica laboratorija matematičkog i prirodoslovnog obrazovanja na Nacionalnom zavodu za obrazovanje.

Uz to će se pojaviti i informatika kao izborni predmet u drugom polugodištu drugog razreda osnovne škole, gdje se najveća pozornost posvećuje računalnim mini-igrama koje pridonose učenju abecede i vještini usmenog brojanja.

ZAŠTO JE TAKO MALO DOBROVOLJNIH REFORMATORA?

Studijska skupina koja je razvijala novi školski program informatike obuhvaćala je nastavnike metodologije i nastavnike najviše kategorije, znanstvenike sa sveučilišta i škola metropole, kao i iz Grodna, Vitebska i Mogiljeva. No stručnjaka iz regije Brest nije bilo. Pristup razvoju informativnih programa je otvoren, u natjecanju može sudjelovati svatko. Ali sami učitelji nisu baš željni „borbe”.

Nastavnici koji su prethodno bili u studijskoj skupini naglašavaju kako je za to potrebno vrijeme i posvećenost. Plaće su minimalne, a mnoge od iznesenih inicijativa i prijedloga jednostavno nestaje: nema odgovarajuće podrške predstavnika Ministarstva obrazovanja. Nedostatak kvalitetnog pristupa i potrebnih resursa za razvoj modernoga kurikuluma dovodi do odgovarajućih rezultata. Promjene programa za šesti razred nisu daleko od prošlogodišnjeg programa. Iz toga se može zaključiti da ni prva sljedeća reforma u području obrazovanja neće naći podršku ni učenika ni njihovih roditelja. Drugim riječima, kad je u pitanju informatika, jedan tako perspektivni predmet može se vrlo lako pretvoriti u nastavni sat za ljenčarenje.

MIŠLJENJA UČITELJA

✿ Andrej KOZINSKI, izvanredni profesor, Katedra za primijenjenu matematiku i tehnologiju programiranja pri Sveučilištu u Brestu

– Informatiku treba poučavati u nižim razredima osnovne škole gdje bi učenici trebali usvajati znanje i vještine potrebne modernom korisniku računala. Do sedmog bi razreda učenici trebali odlučivati ​​o vlastitim sklonostima, o izboru zanimanja. U toj bi dobi trebala početi specijalizacija. Od sedmog se razreda u program informatike može uključiti programiranje, u višim razredima elementi informacijske tehnologije – kodiranje, mjerenje, prijenos, zatim teorija algoritama, baze podataka, računalne mreže, osnove interneta, dakle koncepti i usluge, i još mnogo toga. Ovi oblici informatike imaju elemente matematike i fizike i ne odgovaraju svakome. Djecu također treba upoznati s mobilnim tehnologijama i operativnim sustavima.

✿ Elena LUKJANČUK, nastavnica informatike u Sedmoj gimnaziji u Brestu

Neke teme poput Painta, Word i drugih programa za uređivanje trebaju se poučavati u nižim razredima osnovne škole. Pri tome je važno povezati teme s dobi učenika i njihovim već stečenim znanjem. Također bi bilo dobro oformiti specijalizirane skupine za informatiku, ovisno o sklonostima djece. Netko će više željeti proučavati računalo na razini korisnika, a netko će se usredotočiti na programiranje.

ISKUSTVO DRUGIH ZEMALJA

■  ENGLESKA

Djeca se počinju koristiti računalom i iPadom još od osnovne škole, a ponegdje i od vrtića. Mališani se uče koristiti mišem i uče jednostavne programe. U srednjoj školi djecu uče svemu što mogu primijeniti u životu. Na primjer, oni proučavaju KODU, program u kojem programiraju i kreiraju svoje računalne igre. Također, na satovima informatike djeca uče kako se registrirati putem interneta, kako otvoriti bankovni račun te uče kako razvijati cjelovit poslovni projekt.

■  POLJSKA

U kojem će razredu početi poučavanje informatike uvelike ovisi o obrazovnoj ustanovi. U prosjeku već od četvrtog razreda djeca počinju proučavati programe Paint i Word. U petom razredu nema informatike. U šestom počinju učiti Excel i PowerPoint. Nakon dvije godine stanke, počinje programiranje, djeca se također upoznaju s opasnostima na internetu.

■  AUSTRALIJA

U nekim regijama u Australiji poučavanje djece programiranju počinje u trećem razredu osnovne škole. U sedmom razredu učenici počinju proučavati programske jezike, u 9. i 10. razredu svladavaju objektno usmjereno programiranje.

■  RUSIJA

U nekim školama nastava informatike počinje već u prvom razredu. Kod njih se mlađi učenici upoznaju s osnovama logike i algoritama. U srednjoj školi djeca uče programske jezike, u većini slučajeva Pascal i BASIC.

……………….

NAPOMENA 

• BJELORUSIJA: Večernji Brest – dnevne novine regije Brest.
• Izvor: vb.by