JEDNAKOST I UKLJUČENOST – glavna obilježja finskog i estonskog obrazovnog sustava

Tečaj se održavao u Helsinkiju u Finskoj, uz studijski posjet i Tallinnu u Estoniji, od 20. do 24. siječnja 2020., u organizaciji Anatolia Eğitim ve Danışmanlık.

CILJEVI TEČAJA: steći teorijska znanja o važnosti inteligentnih igara u obrazovnom procesu, upoznati metode i tehnike igranja inteligentnih igara u nastavi, steći znanja o inteligenciji i načinima razvijanja kognitivnih vještina, provesti praktične vježbe razvijanja kreativnog razmišljanja, upoznati se s vrstama inteligentnih igara: geometrijsko-mehaničke, strateške, memorijske, grupne, steći teorijska znanja o vještinama koje se razvijaju igranjem igara, provesti praktični rad – igranje svih vrsta igara, razmijeniti iskustava sudionika o tome kako poboljšati obrazovni sustav i nastavni proces, osmisliti nastavni sat provođenjem umnih i inteligentnih igara u procesu učenja, razgledati znamenitosti grada, provesti refleksiju i evaluaciju tečaja i podijeliti potvrde o sudjelovanju.

Na tečaju sam zabilježila najvažnija obilježja finskog i estonskog obrazovnog sustava.

FINSKA

Glavno je obilježje finskog obrazovnog sustava JEDNAKOST, jednake mogućnosti za sve. Sve su škole javne, iste po načinu rada i pristupa djeci, jedina je razlika što su neke stare, a neke nove.

Djeca se upisuju u školu koja im je najbliža prema mjestu stanovanja, ne postoji mogućnost biranja škole. Žele li roditelji upisati dijete u drugu školu moraju se preseliti. U isti odjel ide dijete premijera, imigrant, dijete siromašnih roditelja i dijete uspješnih poduzetnika.

Zašto žele jednakost i jednake uvjete za sve? Lijepo nam je to objašnjeno: ako dijete od samog početka svoga odrastanja uči i provodi školske dane, surađuje, komunicira s djecom iz različitih obiteljskih, socio-ekonomskih prilika odrast će u osobu koja će cijeniti svoje prijatelje s kojima je odrastao, koliko god da su različiti.

Školstvo je besplatno: roditelji biraju žele li digitalne ili tiskane udžbenike, javni je prijevoz besplatan, kao i školski pribor, obroci u školi, izleti. Tijekom ovih nekoliko dana provedenih u Helsinkiju, imala sam priliku vidjeti mnogo mlađih učenika kako sa svojim učiteljicama tramvajem odlaze na klizanje, hokej, posjećuju gradsku knjižnicu.

Sve škole imaju isti nacionalni kurikulum koji traje 10 godina, ali veliku slobodu imaju u stvaranju svoga školskoga kurikuluma za jednu školsku godinu. Djeca kreću u školu s navršenih sedam godina. Školska im godina traje 190 dana, a učenici u školi borave od tri do sedam školskih sati, ovisno o dobi.

Nakon obvezatne nastave, škole nude mnogo izvannastavnih programa i gotovo 90 posto učenika s veseljem sudjeluje u njima. Kad ih pitate kako to da su tako uspješni, a tako kasno kreću sa školovanjem i radni im je dan kratak, kažu da se drže uzrečice – MANJE JE VIŠE.

Druga je čarobna riječ školskog sustava POVJERENJE, apsolutno povjerenje u učitelja i njegove kompetencije. Učitelj se dokazuje u prvih pet godina svoga rada, prije toga ne može dobiti stalni radni odnos. Pitali smo ih ima li „veza” pri zapošljavanju. Začuđeni pitanjem rekli su kako je jedini privilegij znaš li nekoga u školi da ti javi kad je razgovor za posao.

Učitelji se koriste inovativnim metodama poučavanja u kojima je učenik u središtu (student centered education), pri čemu se najviše primjenjuju informalne metode poučavanja.

Glavna je metoda IGRA, ali ona inteligentna, svrsishodna, umna igra. Najviše se „igraju”, uče i stječu vještine igrajući se, uz objašnjenje kako su toliko kratko djeca da im se to ne smije uskraćivati. Igre su pomno birane, zovu ih inteligentne, umne igre i povezane su s kurikulumom.

Zadaću pišu desetak minuta, ne svakog dana, i to u školi. Sve je ostalo vrijeme namijenjeno za druženje s vršnjacima i miran obiteljski život. Imaju ocjene i testove, ali niti jedna loša ocjena ne utječe na njihovo daljnje školovanje, upis u srednju školu ili na fakultet. Loša je ocjena odraz trenutačne situacije, a ne nešto što će obilježiti učenika za to polugodište ili školsku godinu.
U školama veliku pažnju posvećuju razvoju vještina. Stoga ondje kuhaju, šiju, pile, buše, sviraju, pjevaju, slikaju. Osim toga, jačaju nekognitivne vještine – pamćenje, koncentraciju, strpljenje, upornost. Veliku pažnju posvećuju učenju jezika. Uz finski i švedski, učenici već od trećeg razreda mogu učiti engleski, španjolski, francuski, ruski. Zanimljivo je što većina škola nastavu stranog jezika izvodi s pola razreda, tako da na satu imaju maksimalno 12 učenika.

Iznimno im je važno da NITI JEDNO DIJETE „NE IZGUBE” u sustavu. Pod time misle da je njihov neuspjeh ako dijete ne iskoristi sve svoje mogućnosti i napusti školovanje. To nikako ne dopuštaju, nude tom djetetu i cijeloj obitelji podršku i pomoć.
Evo još jedne zanimljivosti finskog obrazovnog sustava: primijetili su da su na PISA-inim  testovima podbacili u pismenosti. Odmah su potražili uzroke, pronašli ih u velikom broju imigranata koji ne znaju dovoljno dobro finski jezik. Odmah su reagirali, pojačali rad s njima i u godini dana riješili problem. Sad su opet pri vrhu.

VANTAA, FINSKA > Posjet osnovnoj školi u Simonkallion Koulu

Minimalna upotreba tableta, maksimalna upotreba ruku...

Škola je stara, pomalo neugledna, nimalo „ušminkana” za naš posjet, minimalna upotreba tableta, maksimalna upotreba ruku.... Svi su učenici u čarapicama i bezbrižno trčkaraju hodnikom, veselo nas pozdravljajući. Škola ima 600 đaka, 35 učitelja, 29 razrednih odjela, tri posebna odjeljenja s djecom imigrantima u kojima đaci borave jednu školsku godinu, dok ne nauče finski jezik. Škola ima sedam asistenata, medicinsku sestru, socijalnog radnika, psihologa. Sve naučeno o finskom obrazovnom sustavu ovdje se i potvrdilo. Njihov je strateški i razvojni plan za ovu školsku godinu UKLJUČENOST I JEDNAKOST. Školu smo posjetili poslijepodne, u vrijeme izbornih i izvannastavnih aktivnosti i sve su grupe bile popunjene: robotika, osmišljavanje i izrada igara na ploči, likovna radionica, sviranje na bubnjevima…

Osobito su ponosni što vrlo rijetko imaju disciplinskih, odgojnih problema u školi. Ako se i pojave, pomažu učeniku u prevladavanju problema, potpisuju s njim „ugovor” o tome da se loše ponašanje neće ponoviti. I ne ponavlja se.

Smatraju da nemaju problema, jer svako dijete u školi ima odgovornost za nešto ili nekoga, djeca to jako vole. Za djecu koja se boje ispita i pisanih provjera osmišljavaju druge načine kojima će pokazati svoje znanje.

Škola je posebna i po tome što rade prema izvrsnom programu o sprječavanju nasilja koji se zove KIVA GAME. Pokazao im se kao izvrstan alat za prevenciju bilo koje vrste zlostavljanja. Učenici u školu dolaze pješice, a od trećeg razreda smiju dolaziti biciklom. I odlaze van na igru bez obzira na vremenske uvjete.

TALLINN, ESTONIJA > Posjet školi iz Tallinna 21. Kool

Najveća, najstarija i najuspješnija estonska škola

To je najveća, najstarija i najuspješnija estonska škola. Ima 1402 đaka u dobi od sedam do 16 godina. Recept: RAVNOTEŽA. U svemu.

Zadatak je školskoga kurikuluma za ovu školsku godinu PODUZETNIŠTVO. Mnogo uče o PODUZETNIŠTVU, ali putem praktičnog rada: šiju, kuhaju, izrađuju tradicionalne suvenire, pile, buše, izrađuju predmete od drveta. Imaju kurikulum robotike koji podrazumijeva „igru” Legovim kockama. Znanje nekoliko jezika je prioritet. Izborni kurikulumi koji se nude učenicima zaista su raznovrsni i zadovoljavaju interese svakog đaka. Nadoknade zbog bolesti odrađuju u školi, nakon nastave, s posebnim učiteljem.

U školi postoji digitalni kutak u kojem svatko može provjeriti svoj raspored sati, zadaće, jelovnik. Imaju velik prostor za odmor, druženje, stolni tenis, sobne bicikle. Često odlaze na izlete, njeguju tradiciju, folklor i sudjeluju na svim važnim događajima u gradu i državi. Škola, iako je starija i od same države, odiše veseljem, razigrano oslikanim zidovima, mirom, pristojnošću.

Nema zvona. Umjesto zvonjave, kraj i početak sata najavljuju poznate skladbe, klasične ili moderne. Na taj način uče razlikovati skladatelje i kompozitore. Školovanje je besplatno: školski pribor, tri obroka u školi, javni prijevoz. Učitelji škole uključeni su u mnoge međunarodne projekte, osobito u program EU-a Erasmus+. Zanimljivo je i zabavno što svake godine biraju jednu zemlju o kojoj će učiti, istraživati. Tad je cijela škola oslikana, uređena u stilu te države, s najpoznatijim znamenitostima , motivima, tradicijskim običajima te zemlje.
Zanimljivo je u Estoniji što se jednim dokumentom, a to je osobna karta, služe za gotovo sve: u banci, umjesto vozačke dozvole i medicinskoga kartona, u ljekarni za podizanje lijekova na recepte, za sve druge potrebne dokumente. Za otvaranje tvrtke treba im 18 minuta, a to mogu napraviti iz svoje udobne fotelje kod kuće.

……………..

Sanja MINARIK, učiteljica razredne nastave | OŠ Frana Galovića, Zagreb

…….

Učiteljica Sanja Minarik magistra je primarnoga obrazovanja s dugogodišnjim radnim iskustvom. U Osnovnoj školi Frana Galovića u Zagrebu radi 23 godine. Godine 2018. unaprijeđena je u zvanje učitelja savjetnika. Uz redovitu nastavu licencirana je voditeljica izvannastavne aktivnosti Galović Sveznadar, obogaćenog programa za potencijalno darovite učenike naše škole. Dugi niz godina bila je mentor učiteljima pripravnicima pri polaganju praktičnog dijela stručnog ispita i studentima Kineziološkog fakulteta u održavanju nastavnog sata iz Tjelesne i zdravstvene kulture. Voditeljica je izvannastavne aktivnosti za djevojčice „Zumbice”, kojom potiče i njeguje bavljenje tjelesnim aktivnostima, kretanjem i biranjem zdravih životnih navika.