Djeca koja predugo sjede sklonija su depresiji

Rezultati pokazuju kako dodatni sat lagane tjelesne aktivnosti (šetnja ili kućanski poslovi) znači i mnogo manje izglede za razvijanje depresivnih simptoma u odrasloj dobi.

Djeca u dobi od 12, 14 i 16 godina nosila su akcelerometre tijekom najmanje deset sati na dan, tri dana zaredom, kako bi se bilježila njihova razina aktivnosti – sjedenje i lagana, umjerena ili naporna tjelesna aktivnost.

 Usporedno s time popunjavala su upitnike kako bi se ustanovili potencijalni simptomi depresije, kao što su neraspoloženje, odsustvo uživanja ili loša koncentracija. Jedan je od zaključaka da se tjelesna aktivnost kod mladih u toj dobi znatno smanjuje: vrijeme provedeno sjedeći povećava se sa sedam na osam i pol sati dnevno, lagana je aktivnost umjesto pet i pol sati svedena na četiri sata, dok je omjer naporne tjelesne aktivnosti ostao isti.

Za svaki dodatni sat proveden sjedeći u toj dobi postoji od 9 do 11 posto više izgleda za razvijanje simptoma depresije u odrasloj dobi.

Aaron KANDOLA, jedan od autora studije i doktorand na odsjeku psihijatrije, navodi da rezultati studije pokazuju kako je bilo kakva tjelesna aktivnost dobra za mentalno zdravlje:

– Uvjerili smo se da se ne radi o napornoj tjelesnoj aktivnosti, nego o bilo kojoj aktivnosti koja će smanjiti vrijeme koje provodimo sjedeći. Moramo se kretati bez obzira na to koliko godina imamo i moramo sjediti manje. Zabrinjavajuće je što su mladi sve manje aktivni i što nemamo dovoljno istraživanja o tome na koji to način utječe na njihovo mentalno zdravlje. S druge strane, vidimo da je broj mladih koji se bore s depresijom sve veći, a ova studija pokazuje kako su te dvije stvari povezane.

Autori studije dodaju da laganu tjelesnu aktivnost na jednostavan način možemo uključiti u svakodnevni raspored, jer ne zahtijeva previše napora. Smatraju da se i u školama može prakticirati manje sjedenja, uvodeći više satova na kojima se učenici mogu kretati ili barem stajati.  [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema BBC  ]