30 univerzalnih strategija učenja

Ali, ovdje zapravo nije riječ o strategijama, nego o djelatnostima učenja ili kognitivnim djelatnostima.

Samousmjereno ili društveno učenje nedvojbeno će biti u središtu bilo kakvog učenja u budućnosti. Ali, da bismo unaprijedili učenje u samousmjerenom ili učiteljski centriranim okruženjima učenja, mogu nam pomoći prošle aktivnosti, projekti i satovi, da bismo pokušali vidjeti koju vrstu moždanih djelatnosti učenici obavljaju.

Kao što sklekovi, trbušnjaci ili treninzi s utezima, tj. tjelesne vježbe, pomažu uvježbati tijelo atletičara, tako postoje i vrste kognitivnih djelatnosti koje uvježbavaju um učenika.

Naš je cilj stvoriti samousmjereni model učenja koji podupire učenike 21. stoljeća u pronalaženju, analiziranju, unaprjeđivanju, preoblikovanju i dijeljenju podataka u potrazi za samospoznajom.

Ali, učinimo li još korak dalje, koje su to specifične strategije koje funkcioniraju na univerzalnoj razini?

...............................................................

■ Korištenje „univerzalnih strategija“ ■

...............................................................

Dakle, kako sve to može pomoći vama kao poučavatelju? Razmislite o ovim strategijama kao o početnim točkama za projektno orijentirano učenje. Neka ih učenici koriste kao „prazne ljušture“ koje će ispuniti temama za učenje što su ih sami odabrali ne bi li stvorili vlastite putove učenja.

Poanta je u tome da ove vrste „umnih djelatnosti“ nisu samo vrsta zadataka koje možete koristiti da biste osmislili zadatke za učenike, nego su i vrsta djelatnosti koje promiču razumijevanje temeljeno na traganju za informacijama.

Stoga, umjesto da počnete s nekom temom – razlomci, metafore ili rasizam – možete jednostavno inzistirati na samoj kognitivnoj djelatnosti. Učenici mogu odabrati vlastitu temu ili im vi možete ponuditi niz tema.

Primjer? Učenicima je dan ovaj popis i od njih je zatraženo da nađu temu koja ih zanima. Oni odabiru „djelatnost“ smisleno povezanu s temom koju su sami odabrali i zatim se od njih traži da osmisle zadatak, projekt ili neku aktivnost.

Ako imaju problema, ponudite im tri izbora usklađena s vašim kurikulumom ili danim akademskim standardima.

Individualno, u malim grupama ili u suradnji s vama, učenici počinju stvarati vlastite zadatke.

Vi odjednom od osobe koja zadaje zadatke postajete osoba koja pokreće i olakšava učenje. Same po sebi te strategije nisu „gotovi“ zadaci, ali to ni nije njihova namjena. Njihova je svrha izgraditi kapacitet za učenje.

U idealnom slučaju oni su dio većeg samousmjerenog modela učenja.

30 UNIVERZALNIH STRATEGIJA UČENJA

• Osporite nešto.
• Iznesite svoja zapažanja.
• Izvedite neki zaključak.
• Propitkujte.
• Izmijenite pitanje na temelju promatranja i podataka.
• Kritizirajte.
• Objasnite važnost nečega.
• Revidirajte.
• Prenesite lekciju ili filozofski stav iz jedne situacije u drugu.
• Poboljšajte dizajn.
• Identificirajte uzrok i posljedicu.
• Usporedite i razlikujte dvije ili više stvari.
• Osmislite i testirajte modele i teorije.
• Razdvojite uzroke od simptoma.
• Prepoznajte primarne i sekundarne uzroke problema.
• Prepričajte povijest nekog koncepta, teorije, ideje, problema.
• Prilagodite nešto novoj potrebi ili okolnostima.
• Pokušajte predvidjeti nešto i promatrajte što će se dogoditi.
• Istražite neku ideju iz različitih perspektiva.
• Prepričajte slijed nekog događaja.
• Istražite i vizualno pokažite suptilnosti nekog događaja.
• Prepoznajte i objasnite neki obrazac.
• Istražite odnos između teksta i podteksta.
• Elegantno naglasite nijansiranost između nečega.
• Naglasite ono što drugi često pogrešno shvaćaju o nekoj ideji.
• Kritički ocijenite društveno prihvatljivu ideju.
• Izvucite lekciju iz prirode.
• Zauzmite i obranite neku poziciju.
• Zapišite bilješke tijekom i nakon promatranja nečega.
• Oblikujte teoriju i izmijenite je na temelju promatranja i/ili podataka.

 .....................

Napomena:

• Autor članka je Terry Heick, urednik portala Teach Thought. U središtu njegova zanimanja je kako se poučavanje mijenja u digitalnom i povezanom svijetu, a zatim i digitalna pismenost, uloga igre u učenju, fleksibilnost projektno orijentiranog učenja, potencijal videoigara i simulacije u učenju itd.

Izvor: teachthought.com