Više od 2000 ljudi na chatu o reformi obrazovanja i znanosti

... Neven Budak, prof. dr. sc. ■  Petar Bezinović, dr. sc. ■  Vladimir Mrša, prof. dr. sc. ■  Teo Matković, dr. sc. ■ Boris Jokić, dr. sc. ■  su odgovarali. Vlada RH je organizirala chat pod nazivom 'FB chat: Reformiramo obrazovni i znanstveni sustav - nove boje znanja'.

■ MARKO LEPOGLAVEC, je pitao: Razmatra li se promjena sustava ocjenjivanja kako bi se smanjio pritisak na nastavnike?
Mozda povecanje sa 1-5 na 1-10 ili cak 1-20 gdje ocjenu nedovoljan cine 1-2 dovoljan 3-4 dobar 5-6 vrlo dobar 7-8 odlican 9-10.
Jednostavno vise nisu sve ocjene jednake "težine".
Nastavnici popustaju pod pritiskom roditelja i okoline. Razmatra li se uvođenje mature nakon osnovne skole ili neka vrsta prijemnog ispita za srednje, kako ne bi bili zakinuti ucenici koji imaju profesore koji ne poklanjaju ocjene?

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■ U Strategiji je kao poseban cilj postavljeno uvođenje cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja). Na tome upravo radi ekspertna skupina koja će izraditi novi model vrednovanja.
Također, Strategijom se ne namjerava se uvesti mala matura, niti bilo kakav ispit visokog rizika za upis u srednje škole, ali se želi drugačijim načinom vrednovanja uspjeha učenika u završnim razredima osnovne škole, kao i podizanjem kvalitete službe za profesionalnu i osobnu orijentaciju poboljšati način upisa. Hvala ti na upitu, a za eventualna dodatna pojašnjenja molim te postavi upit na www.novebojeznanja.hr

■ ZVONIMIR PERANIĆA, zanima: Kako je moguće da u OŠ Vežica u Rijeci, Školi za suvremeni ples i balet rade osobe koje nisu zaposlene u skladu sa zakonom. Nemaju potrebne ili odgovarajuće kvalifikacije. Kada sam isto pitanje postavio ministru (tada Jovanoviću) i pripadajućem ministarstvu nikada nisam dobio odgovor. Slično je i u srednjoj školi za suvremeni ples Ane Maletić u Zagrebu. Slično je i na Akademiji dramske umjetnosti u Zg koja mi je u 2 navrata ignorirala zahtjev za pravo na pristup informaciji. Kako je moguće išta reformirati ako osnovna načela ne mogu biti ispoštovana kod onih koji će poučavati i kada nadležno ministarstvo ignorira navedene činjnice?Kada će se uistinu vrednovati znanje i stečene kvalifikacije koje se odražavaju na plaće poučavatelja, na njihovo napredovanje koje ovisi o njihovim kvalifikacijama a ne dobroj volji pojedinaca ravnatelja, dekana)? U raspravi o reformi prvotno treba krenuti od osnovnih stvari. Odgovornosti svakog pojedinca u cijelom sustavu, vrednovanju rada (barem da budu isto plaćeni kao liječnici, pravnici zaposleni od strane istog poslodavca -države) i nadasve o suvremenom načinu poučavanja i implementaciji novih načina obrazovanja. Apsurdno je da se isti od strane nekih dekana svudilj onemogućavaju, dok je prihvatljiv isključivo austrougarski, tradicionalni, neučinkovit predavački sustav nastave.

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■ "Nove boje znanja" je projekt unaprjeđenja hrvatskog obrazovnog i znanstvenog sustava koji će, vjerujemo, riješiti i probleme koje ističeš. Što se tiče tvog upita vezanog uz nezakonito zapošljavanje u školama, ljubazno te molimo da se obratiš Samostalnom sektoru za inspekcijski nadzor na: prosvjetnainspekcija@mzos.hr. Stručnjaci iz Ministarstva najbolje će ti znati dati povratnu informaciju i provesti potrebne mjere o tim slučajevima. 

■ MIHAEL ERLBECK, je pitao: Zašto se u osnovnoj školi do 8 razreda iz informatike uče stvari poput painta i toga što se može smjestiti u 5 razred i 6. A da se pređe na jednostavnije programiranje i rješavanje problema u 7 i 8.

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■ U tijeku je provedba cjelovite kurikularne reforme na kojoj trenutno radi više od 400 ljudi iz škola, fakulteta, gospodarstva. Više informacija možeš pronaći na: www.kurikulum.hr. U kurikularnoj reformi radi se i novi kurikulum informatike (na gimnazijskoj razini on je iz 1994) te se predviđa uvođenje IKT-a u sve predmete. Za dodatna pitanja ili pojašnjenja ljubazno te molimo da kontaktiraš stručnjake koje rade na reformi na: ured@kurikulum.hr

■ SANJA KOVAČEVIĆ, pita: Jeste li primijetili da u vašem timu nema žena?  Pitanje za prof. Budaka: što se može učiniti npr. na Filozofskom fakultetu kako bi se studenti i studentice profesorskih zvanja educirali za Gradjanski odgoj - u smislu komunikacijske i nenasilne edukacije i kreativnog razvoja i kritičkog mišljenja?

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■  Na izradi Strategije sudjelovale su i žene: http://bit.ly/1KE3dzv. Tvoje pitanje proslijedit ćemo prof. Budaku i po primitku odgovora ćemo ti se povratno javiti. Lijepi pozdrav!

■ SANDRA VEREŠ: Zanima me hoće li se u škole ponovno uvesti predmet Domaćinstvo i do kada će nove generacije na Tehničkom odgoju "slagati" gotove makete iz kutija koje su njihovi roditelji skupo platili a djeca iz njih malo nauče. Pitam se, ujedno, do kada će se znanje ulijevati đacima u glavu kao nepotrebne činjenice koje se bubaju napamet - gdje su pokusi, gdje je rad rukama? gdje je terenska nastava, snalaženje u prirodi? Metode postoje, znali su ih moji učitelji prije 30 godina, vjerujem da ih znaju i današnji učitelji. Hvala..

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■ Boris Jokić, dr.sc ■ Ja vodim kurikularnu reformu. Od samog početka smo krenuli s orijentacijom k praktičnim znanjima, funkcionalnim pismenostima, povezivanju sa životnim iskustvom i potrebama učenika. Skupine na razini predmeta već rade i ja se iskreno nadam da će one tako i napraviti kurikulume. Što se tiče domaćinstva, ja sam za to da se vrati u školu, ali to će biti moguće tek kada se škola produlji na 9 godina. Ako stvari nastave ovim tijekom, to je moguće.
■ CHESHIRE CAT se zanima: Kada namjeravate uvesti Građanski odgoj?

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■  Teme građanskog odgoja bit će uključene u nove kurikulume, ali kao međupredmetne teme, ne kao zasebni predmeti. Prostor za uvođenje novih predmeta otvorit će se možda nakon uvođenja devetogodišnje osnovne škole. O tome se tek treba provesti stručna rasprava. Srdačan pozdrav i ugodan ostatak dana.

■ IVAN LIPANOVIĆ, kaže: Profesor sam matematike i informatike. Pitanja su o nastavi informatike u osnovnoj školi: 1. Informatiku često predaju učitelji tehničkog koji nisu niti osposobljeni niti (što je još gore) zainteresirani za nastavu informatike. Na taj način se učenicima nanosi ogromna šteta (nastava se često svodi na igranje igara ili turpijanje po zastarjeloj teoriji).
Što ćete konkretno poduzeti po tom pitanju?

2. U nekim školama nema dovoljno grupa informatike tako da na informatiku ne mogu ići svi učenici koji to žele. Selekcija tko može upisati, a tko ne se radi na neprimjeren način.
Zašto se ne otvori još radnih mjesta učitelja informatike kako bi svi zainteresirani učenici mogli ići na informatiku?

3. Nastava informatike se često provodi u prevelikim grupama. Što ćete poduzeti po tom pitanju i kada?

4. Programiranje je potpuno zapostavljeno. Predlažem da u sklopu informatike programiranje ostane u jednakom opsegu kao i do sada, a da se za programiranje uvede poseban izborni predmet.

5. Kako mislite sankcionirati ravnatelje kojima nastava informatike nije bitna već smatraju da su učitelji informatike serviseri koji trebaju hodati po školi i popravljati računala?

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■ Boris Jokić, dr.sc ■  Nekoliko pitanja koja ste postavili treba uputiti ministru Mornaru. Ja sam Boris Jokić i vodim reformu unutar koje već rade Stručne radne skupine za Tehničku kulturu i Informatiku. Mislim da će skupine ići k modernizaciji kurikuluma, a siguran sam da će ići i k naglasku na programiranje. Osobno zastupam stajalište da ima prostora za ponudu dodatnog izbornog predmeta koji bi bio više usmjeren na programiranje.
■ TOMISLAV FABIJANIĆ, pita: Što se može učiniti da izmjene kurikuluma/programa pojedinih kolegija budu brže/lakše za provođenje? Dovodimo se u situacije u kojima se uči prema programu koji je zastario, a profesori iz straha od (navodno) inspekcije ne žele raditi promjene u nastavi (izvan dozvoljenog postotka). Dakle, rade prema programu koji je stao u vremenu za koje je napisan; napisan za tržište vremena u kojem je nastao. Shvaćate poantu? ( ... )

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■ Vladimir Mrša, prof. dr.sc ■   Pozdrav Tomislave, jedan od najvažnijih ciljeva strategije je revizija studijskih programa uvedenih bolonjskim procesom. Čitav proces započeo je velikim projektom izrade standarda zanimanja koji će za svako zanimanje definirati kompetencije koje student studijem mora steći. Nakon toga fakulteti će morati revidirati svoje programe tako da im ishodi učenja vode upravo tim kompetencijama. Time će se postići bolja zapošljivost gotovih studenata.
■ BRUNO HABUŠ, kaže: Ja pohađam 3. razred smjera tehničar za mehatroniku. Naime, to je novi strukovni kurikulum pa je moje pitanje slijedeće: Kako je moguće da ste odobrili novi strukovni kurikulum za koji ne postoje odgovarajući udzbenici? U spomenutom smjeru postoje 15 predmeta, a za samo općeobrazovne i 2 stručna postoje udžbenici. Dakle, za više od 7 predmeta udžbenici ne postoje pa se moramo snalaziti na razne načine kao kombinacija više udžbenika, priručne skripte koje piše profesor te ih mi printamo itd.´

( ... ) Stoga je moje glavno pitnje: Planirate li u reformi uvesti reda u ovakve apsurdne strukovne kurikulume ili ćete i dalje dopuštati da ovakvi programi, koji su zapravo osposobljavanje za deficitarna zanimanja, propadaju i nameću učenicima ono što ne žele? ( ...)

■ ODGOVOR | VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ■ Boris Jokić, dr.sc  ■   Pitanje postojećih kurikuluma u strukovnim školama i nedostatka primjerenih nastavnih pomaglaa, udžbenika, materijala...je pitanje za ministarstvo. Moje je mišljenje da se ne treba ulaziti u promjene, ako one nisu pripremljene. U reformi (www.kurikulum.hr) su predviđene značajne promjene strukovnog obrazovanja. Ključne su upis u sektor, ne u specifično zanimanje, povećanje učenja na radu i promjene vrednovanja i ocjenjivanja. Također predviđa se i drugačija organizacija rada koja bi omogućila projektni rad i rad u manjim grupama.

....................

Ako Vas zanimaju pitanja i odgovori, protražite ih OVDJE!

Za više informacija o provedbi Strategije i povezanim aktivnostima, pogledaj portal www.novebojeznanja.hr