Izvješća za HAZU i saborski odbor za obrazovanje

Prvo je takvo predstavljanje održano početkom rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, kako bi se zastupnici upoznali s planom za provedbu reforme, a na sutrašnjem će predstavljanju biti izložen napredak na realizaciji planiranih aktivnosti, trenutno aktualan rad radnih skupina te aktivnosti koje su u planu do završetka ove etape reforme.

Na jučerašnjoj sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu na kojoj je predstavljeno izvješće o dosadašnjim i daljnjim aktivnostima Cjelovite kurikularne reforme, sudjelovao je i ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar.

Izvješće je predstavio voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme dr. sc. Boris Jokić.

- Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađena i učinkovita sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, a što podrazumijeva korisnije i smislenije obrazovanje za učenike, veću uključenost roditelja u obrazovanje djece te osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, istaknuo je Jokić.  
Dugoročne i dugotrajne promjene obuhvatit će i produljenje obveznoga obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu, što će biti uvođeno stupnjevito i u prvoj fazi obuhvaćati: izradu kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim ishodima, prijedlog novoga sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima, sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja, prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te digitalizaciju istih i korištenje IKT-a u obrazovanju. Reformski proces nastojat će hrvatski dovisokoškolski odgoj i obrazovanje preobraziti u suvremeniji i pojedincu primjereniji sustav sposoban odgovoriti zahtjevima vremena, društva i gospodarstva, zaključno je kazao Jokić. 

U nastavku sjednice prof. dr. sc. Neven  Budak, predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti, predstavio je projekt „Nove boje znanja“ o provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Budak je istaknuo kako u navedenome projektu trenutačno sudjeluje više od 400 ljudi, dok ih je većina angažirana na provođenju Cjelovite kurikularne reforme.

 Podsjetio je da Strategija sadrži ukupno 336 mjera od kojih je do sada provedeno 9, a u provedbi ih je 97 te pozvao na važnost vedra ozračja i unošenja optimizma u sve razine odgojno-obrazovnog sustava kako bi škola bila mjesto gdje učenici žele ići, zaključio je.

......................................

Osim kroz predstavljanja, Cjelovita kurikularna reforma, odnosno članovi Ekspertne radne skupine o napretku reforme redovito obavještavaju relevanta tijela putem izvješća o izvršenim i planiranim aktivnostima.

Jedno od tijela kojima je 11. rujna 2015. poslano Izvješće o provedbi Cjelovite kurikularne reforme je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

U cijelosti objavljujemo izvješće upućeno predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademiku prof. dr. sc. Zvonku Kusiću.

......................................

Poštovani predsjedniče Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

smatrali smo potrebnim i važnim izvijestiti o dosadašnjim aktivnostima u okviru Cjelovite kurikularne reforme kao i o aktivnostima planiranim do kraja siječnja 2016. godine. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao ustanova od iznimne znanstvene i društvene važnosti sudjelovala je u osmišljavanju i izradi Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije koje je važan dio i Cjelovita kurikularna reforma.

Stav Vaše ustanove prema cjelokupnom procesu promjena u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od iznimnog je značaja.

U siječnju 2015. godine, sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, a temeljem javnog poziva objavljenog u prosincu 2014., ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenovao je voditelja i šest članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme.

• Ekspertna radna skupina (ERS) predstavljena je javnosti na tiskovnoj konferenciji 29. siječnja 2015. godine, a počela je s radom 2. veljače 2015. godine.

Ured Cjelovite kurikularne reforme smješten je u Planinskoj 1 u Zagrebu.

Prve aktivnosti uključivale su razradu detaljnog plana rada, opremanje Ureda, obavljanje pripremnih aktivnosti za formiranje te uspostavu Jedinice za stručnu i administrativnu podršku (JSAP) koju čine djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

U veljači 2015. godine počela je s radom i mrežna stranica www.kurikulum.hr.

Prvi članovi JSAP-a počeli su s radom u ožujku, a drugi dio u travnju 2015. godine.

Do srpnja, ukupno je 36 osoba radilo kao dio JSAP-a, pri čemu djelatnici dolaze iz svih dijelova RH, odnosno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Zadra. Od sredine kolovoza uključeno je još 45 djelatnika kao stručna i administrativna podrška.

Ured od rujna 2015. posluje na adresi Berislavićeva 16 u Zagrebu.

ERS je pripremio Javne pozive za članove sljedećih šest Stručnih radnih skupina (SRS): SRS za izradu prijedloga izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma gimnazijskog obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja; SRS za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma umjetničkog obrazovanja te SRS za izradu prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima.

Izrađeni su opisi poslova i zadataka u kojima su predstavljeni uvjeti za sudjelovanje, sadržaj i metodologija rada.

Javni pozivi za ove stručne radne skupine objavljeni su početkom travnja 2015. godine. Kandidati su, osim životopisa i različitih potvrda o završenom obrazovanju, u svojim prijavama trebali priložiti motivacijsko pismo, prijedlog promjena u dijelu sustava za koji se prijavljuju i kontakte osoba koje mogu potvrditi kandidatove stručne i osobne kvalitete. Na ovaj poziv zaprimljene su 302 prijave iz svih dijelova Republike Hrvatske i iz svih razina i vrsta odgojno-obrazovnog sustava.

Od 62 člana stručnih radnih skupina, 4 su djelatnici predškolskih ustanova, 13 osnovnih škola, 25 srednjih škola, 16 visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, a 4 su iz ostalih ustanova i privatnog sektora.

• Stručne radne skupine počele su s radom 21. svibnja 2015. održavanjem inicijalnog sastanka.

Osim zajedničkog, održani su i sastanci s pojedinim radnim skupinama za koje su pripremljeni materijali za rad i dogovoreni načini i oblici rada. Od svibnja do kraja kolovoza, uz individualni rad, članovi radnih skupina u manjim podskupinama radili su na izradi pojedinih poglavlja nacionalnih kurikuluma i okvira vrednovanja, a na virtualnim i fizičkim sastancima usuglašavali tekstove dokumenata.

Rad stručnih radnih skupina za nacionalne kurikulume i okvir vrednovanja koordiniraju članovi JSAP-a, a vode po dva člana ERS-a.

Koordinacijski sastanak predstavnika pojedinih stručnih radnih skupina održan je 9. srpnja 2015.

Uz usklađivanje dijelova dokumenata, na sastanku su dogovoreni rokovi i aktivnosti za završno oblikovanje dokumenata krajem kolovoza i tijekom rujna 2015. godine.

Kao važan dio daljnjeg rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, članovi ERS-a i JSAP-a pripremili su javne pozive za imenovanje članova 45 radnih skupina:

• • 7 stručnih radnih skupina za područja kurikuluma,
  • 7 stručnih radnih skupina za međupredmetne teme,
  • 29 stručnih radnih skupina za nastavne predmete,
  • dvije stručne radne skupine za posebne potrebe (stručna radna skupina za izradu prijedloga Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika i stručna radna skupina za izradu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama).

Javni pozivi objavljeni su krajem svibnja 2015.

Na javne pozive za navedene stručne radne skupine pristigle su 939 prijave iz svih županija RH, a prihvaćena je 331 prijava, odnosno izabrane su 283 osobe.

Od 331 prihvaćene prijave,

• • dvije su iz predškolskih ustanova,
  • 105 iz osnovnih škola,
  • 121 iz srednjih škola,
  • 88 iz akademske zajednice (sveučilišta, javni znanstveni instituti, veleučilišta i visoke škole) i
  • 15 ostalih (javni i privatni sektor).

Na temelju javnih poziva, zbog nedovoljnog broja prijava, nisu imenovane stručne radne skupine za francuski jezik, talijanski jezik, psihologiju i islamski vjeronauk, te je za iste ponovljen javni poziv u srpnju 2015. godine.

Te su četiri skupine imenovane krajem kolovoza 2015. godine.

Članovi stručnih radnih skupina za područja kurikuluma, međupredmetne teme, predmete te za posebne odgojno-obrazovne potrebe, birani su na temelju javno objavljenih kriterija. Osnovni kriteriji odabira članova Stručnih radnih skupina bili su:

1. prijedlog promjena,

2. profesionalne i stručne kvalifikacije,

3. motivacijsko pismo.

Najznačajniju ulogu u procjeni imala su prva dva kriterija.

Uslijedila je stratifikacija prijava s obzirom na profil kandidata (akademska zajednica, razredna nastava, osnovna škola, gimnazija, strukovna škola). Kao posljednji kriterij korištene su preporuke.

Popis imenovanih članova stručnih radnih skupina objavljen je na internetskim stranicama MZOS-a i Cjelovite kurikularne reforme. 25. kolovoza 2015. godine počele su s radom stručne radne skupine na razini područja kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema, a 4. rujna 2015. godine i sve stručne radne skupine na razini predmeta.

Kao osnova rada pripremljeni su Metodološki priručnici za izradu kurikularnih dokumenata i to posebno za područja kurikuluma, kurikulume međupredmetnih tema i predmetne kurikulume.

Paralelno s aktivnostima vezanim uz uspostavu i rad sa stručnim radnim skupinama, članovi ERS-a izrađuju Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK) i metodologiju za rad svih stručnih radnih skupina. ONK je u završnoj fazi izrade i krajem rujnu ili početkom listopada će biti upućen na javnu raspravu.

Također, značajna aktivnost bila je usmjerena na informiranje odgojno-obrazovnih radnika i šire javnosti o ciljevima i planiranom tijeku Cjelovite kurikularne reforme.

Uz predstavljanje Cjelovite kurikularne reforme na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, održano je više od 200 predavanja na državnim i lokalnim skupovima (stručna udruženja, interesne skupine, vjerske zajednice, nevladin sektor, gospodarstvo…).

Posebno želimo istaknuti i zahvaliti na potpori vrtića, škola i visokih učilišta cjelokupnom procesu. Pri tome je vrijedno naglasiti zastupljenost odgojno-obrazovnih radnika iz svih dijelova zemlje te sa svih sedam hrvatskih javnih sveučilišta, djelatnika četiri javna znanstvena instituta te djelatnika javnih i privatnih veleučilišta.

Pred nama je ključan dio ovog dijela reformskog procesa koji uključuje rad s brojnim skupinama i objavu kurikularnih dokumenata kao važnog čimbenika promjena hrvatskog dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja i njegove preobrazbe u suvremeniji i pojedincu primjereniji sustav sposoban odgovoriti zahtjevima vremena, društva i gospodarstva te ne manje važno, sustav koji će bolje i učinkovitije pripremiti buduće studente, radnike i građane za nastavak obrazovanja, život i rad u globaliziranom svijetu. Također namjera nam je uskoro objaviti javne pozive za stručne radne skupine koje bi izradile kurikulume za odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu pripadnika nacionalnih manjina.

Prvu skupinu kurikularnih dokumenata činit će izmjene i dopune Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, zatim Nacionalni kurikulum osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, Nacionalni kurikulum gimnazijskog obrazovanja, Nacionalni kurikulum strukovnog obrazovanja, Nacionalni kurikulum umjetničkog obrazovanja te Okvir vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima. Završno oblikovanje tih šest dokumenata planiramo početkom studenog.

Drugu skupinu činit će dokumenti područja kurikuluma, kurikulumi međupredmetnih tema te Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća učenika s teškoćama i Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovitih učenika.

• Rok za završetak tih 16 dokumenata je sredina prosinca. Treću skupinu činit će kurikulumi svih općeobrazovnih predmeta u osnovnim i srednjim školama te kurikulumi izbornih predmeta (informatike, katoličkog, pravoslavnog i islamskog vjeronauka).
• Rok za završetak izrade prvih inačica tih kurikuluma je 31. siječnja 2016. godine.

Paralelno s procesom izrade druge i treće skupine kurikulumskih dokumenata, provest će se konzultacijski proces kako bi zainteresirani dionici (stručnjaci, odgojno-obrazovni radnici, roditelji, učenici…) imali priliku dati komentare na predložena rješenja i radne verzije dokumenata.

Stručna rasprava u kojoj će odgojno-obrazovni radnici u školama i visokoškolskoj zajednici imati mogućnost izreći komentare i promišljanja o inačicama dokumenata, predviđena je za početak 2016. godine.

Javna rasprava za dokumente područja kurikuluma, kurikulume međupredmetnih tema i predmeta uslijedit će nakon stručne rasprave i to prema uvriježenim i zakonski propisanim procedurama.

Značajna aktivnost u idućim mjesecima bit će usmjerena na informiranje odgojno-obrazovnih radnika i šire javnosti o sadržaju kurikularnih dokumenata i tijeku Cjelovite kurikularne reforme.

Osim informiranja, cilj stručnih skupova koje planiramo za odgojno-obrazovne radnike je unaprjeđenje dvosmjerne komunikacije, stručno usavršavanje, osposobljavanje za razumijevanje dokumenata, osposobljavanje za informirano sudjelovanje u stručnoj i javnoj raspravi i posebno važan cilj - priprema za implementaciju kurikulumskih dokumenata u praksi te stvaranje mreže za podršku.

Nadamo se da naš rad, koji u potpunosti slijedi ciljeve, mjere i postavke Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije kojoj je nemjerljiv obol dala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, ukazuju na ozbiljnost, temeljitost i pažnju kojom pristupamo važnim promjenama u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske.

Ukoliko smatrate potrebnim, spremni smo Vama ili bilo kojem razredu Akademije predstaviti dosadašnje rezultate i sljedeće korake.

S nadom u nastavak otvorene komunikacije i plodne suradnje i s iskrenom željom u poboljšanje našeg sustava odgoja i obrazovanja, srdačno Vas pozdravljam,

dr. sc. Boris JOKIĆ

Voditelj Ekspertne radne skupine

za provođenje Cjelovite kurikularne reforme

........................................

Izvor: sabor.hr | kurikulum.hr