BUDUĆNOST I TEHNOLOGIJE
Koliko je tehnologija uopće korisna u obrazovanju
Jedna je stvar sigurna – nove će tehnologije biti stalno prisutne u našoj budućnosti i ta stvarnost je prigoda i izazov za sva područja obrazovanja.
Djeca su „digitalni urođenici“ našega doba i često su puno upućenija u uporabu novih tehnologija nego njihovi učitelji. Nameće se pitanje mogu li učitelji usmjeriti to, kako izgleda, prirodno zanimanje djece za komunikacijske tehnologije u potporu nastavi.
TEHNOLOGIJA ZA BOLJE UČENJE
Dok neki vjeruju da tehnologija nudi obilje mogućnosti za poticanje nastave, drugi napominju kako postoji duga povijest predviđanja o obrazovnim potencijalima tehnologije koja su redovito bila iznevjerena jer nisu ostvarena. Derek Muller, u svojem videouratku koji će „revolucionalizirati izobrazbu“, smatra da se to događa zato što brkamo nastavni proces koji se događa u glavi učenika s tehnologijom samom. Istraživanja pokazuju da nijedan oblik tehnologije sam po sebi nije nadmoćan drugome u poticanju učenja. Ne učimo nužno bolje zato što je tehnologija za prijenos informacija pametnija, privlačnija i zanimljivija. Zapravo je riječ o našoj imaginativnoj sposobnosti koja nam pomaže učiti i koja katkad može biti potaknuta više osnovnom negoli naprednom tehnologijom. Zato nas čitanje teksta može poučiti podjednako učinkovito kao i gledanje sofisticiranog obrazovnog videa.
Oblik i način na koji učimo, koji često uključuje učenike i učitelje u učionici, relativno se neznatno promijenio unatoč brzom tehnološkom napretku tijekom posljednjih stotinu godina. Prema Erydiceovu izvješću „Ključni podaci o učenju i inovacijama pomoću ICT-ja u europskim školama“, ispada da su europske zemlje bile više zaokupljene nabavom ICT opreme za škole nego usavršavanjem učiteljskih ICT vještina. Također i novije Eurydiceovo izvješće „Učiteljsko zvanje u Europi“ ističe da učitelji izražavaju snažnu potrebu za integriranjem ICT-ja u nastavu. Ipak, gotovo polovina europskih država ne izrađuje ni vanjsku ni unutarnju evaluaciju učiteljskih vještina povezanih s novom tehnologijom. I nedavni nalazi OECD-a potvrđuju da nije zabilježen napredak u postignućima učenika u zemljama koje su mnogo uložile u ICT za izobrazbu.
POZITIVNA UPORABA TEHNOLOGIJJE UZ ETIČKU I MORALNU ZRELOST
Vjerojatno je i pitati se hoće li tehnologija unaprijediti izobrazbu pogrešno pitanje. Važnije je prihvatiti činjenicu da nova komunikacijska tehnologija prožima sve aspekte života digitalnih urođenika na isti način kao što su stariji naraštaji prije bili skloni razgovarati telefonima. Postoje brojne pogodnosti proizišle iz uporabe nove tehnologije, ali postoji i mogućnost da se našteti, o čemu svjedoči rastući broj izvješća o online zlostavljanju na društvenim medijima. Biti digitalno snalažljiv nije samo pitanje uporabe tehnologije, nego i potrebe razvijanja etičke i moralne zrelosti radi pozitivne uporabe tehnologije. Mogu li se škole nositi s tim izazovom?
Tehnologije također pružaju učenicima nove mogućnosti da ospore i potkopaju sustav izobrazbe. Učenici nerijetko koriste nove medije da bi propitivali što su obvezni učiti i zašto. Učitelji možda nisu uvijek spremni odgovoriti na takva pitanja. Posljedica toga može biti nezaposlen učenik – ne zato što oni „četaju“ putem svojih tableta, nego zato što u školi nisu dobili odgovore na svoje upite. Bavljenje tim pitanjima, međutim, nudi nove prigode za promjenu izobrazbe na „viralni“ način s kojim još nismo upoznati i ovladavanje snagom komunikacijske tehnologije radi osmišljavanja onoga što treba biti naučeno, ali i kako i gdje ćemo to naučiti?
UČITELJI ĆE O(P)STATI
Što naposljetku možemo zaključiti iz svega toga? Prvo, ne bismo trebali smatrati da će uvođenje novih tehnologija u obrazovnu okolinu automatski odvesti do boljih rezultata učenja. To će se dogoditi jedino posveti li se dovoljno pozornosti potpori učitelja glede učinkovite uporabe nove tehnologije. Drugo, nije opcija pretvarati se da nova tehnologija ne postoji: ona će biti dio naših života, i mora biti uporabljena u izobrazbi kao moćno oruđe sve dok budemo usredotočeni na iskustvo učenja naših učenika. I treće, kao što naglašava Muller, „temeljna uloga učitelja nije isporuka informacija, nego vođenje učenika u društveni proces učenja“. Budući da vođenje zahtijeva vrlo sposobna ljudska bića, malo je vjerojatno da će, sukladno fantaziji nekih pisaca znanstvene fantastike, njihova predodžba strojeva koji zamjenjuju učitelje uskoro postati stvarnost.
................
Napomena:
- Potpisnici članka su David Crosier i Elisa Simeoni, poznati autorski dvojac koji objavljuje na internetskoj stranici mreže Eurydice – strateškog mehanizma Europske komisije za analizu ustroja i organizacije europskih obrazovnih sustava na svim razinama.
- Izvor: webgate.ec.europa.eu












