Mladi u Hrvatskoj žive gore nego u nekim afričkim državama

Prema istraživanju Youthonomicsa, provedenom za godinu na izmaku, a koje je objavljeno u listopadu, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu od 64. ispitane zemlje.

Think-tank Youthonomics okuplja stručnjake iz pojedinih područja koji na osnovu vlastitih istraživanja pružaju savjete i dijele ideje o političkim i ekonomskim pitanjima. José Ramos-Horta, bivši premijer Istočnog Timora i dobitnik Nobelove nagrade za mir  i Felix Marquardt, kolumnist i aktivist, pozabavili su se pitanjem mladih u svijetu, točnije njihovim trenutnim položajem i izgledima za budućnost.

JE LI NAJVEĆA PRIJETNJA 21. STOLJEĆA SUKOB GENERACIJA?

Svi stariji od 40 se snebivaju nad mladima koji su ovisni o tehnologiji, ne rade, puno puše i piju, pa se onda pitaju 'kamo ide ovaj svijet?'

Malo tko se pita kakav smo to svijet mi mladi uopće naslijedili? Ekonomska kriza kojoj se ne vidi kraja i konca, gospodarstvo na koljenima, rasizam i netrpeljivost kao svakodnevica tobože razvijenog Zapada.

Youthonomics stoga kao najveću prijetnju 21. stoljeća ne vidi ni globalno zatopljenje, ni sukob civilizacija, već generacija.

MJERODAVNO ISTRAŽIVANJE

U svom su istraživanju uzeli čak 59 parametara koji utječu na mlade u dobi do 25 godina, a u istraživanje su bile uključene 64 države.

Ti parametri obuhvaćaju broj mladih koji su nezaposleni, kvalitetu i troškove obrazovanja, javni deficit, mogućnosti osamostaljenja i štednje, pristup tehnologijama, te političku i vjersku slobodu, a podatke su povukli iz institucija poput WHO-a, World Banka ili Yalea, kao i iz nekih anketa ispitanika.

One znače da istraživanje donekle ovisi o subjektivnom doživljaju mladih, no Youtheconomics od toga ne bježi i ne smatra to negativnom stranom istraživanja, ipak su mladi ti na koje se istraživanje i odnosi.

Ono koga bi se najviše ovakva istraživanja trebala ticati jesu vlade pojedinih država.

Ove su brojke točan pokazatelj gdje se trenutno nalazimo i kakav nas put čeka prema nešto lakšem životu, a smisao bi im trebao biti ispunjen reagiranjem vlasti da se stanje poboljša.

Osim vladajućih tijela, mladi mogu ovo iskoristiti kao svojevrstan putokaz. Odavno već nije neobično spakirati kofere i otići, a ovako barem znate što vas točno gdje čeka.

A GDJE SMO MI?

Svih 59 parametara podijeljeno je u četiri glavne kategorije:

• globalni pokazatelj,
• pokazatelj trenutnog stanja,
• izgledi za budućnost i
• optimizam.

Sve kategorije i potkategorije čine ukupni poredak na kojem je HRVATSKA ZASJELA NA NESLAVNO 51. MJESTO, a pri vrhu su, sada već utopijske zemlje, Norveška, Švicarska i Danska. Samo mjesto ispod nas je zauzela Ruanda, a iznad nas su Kolumbija, Ghana, čak i Honduras.

Svi smo svjesni kaše u kojoj se nalazimo, no ono što nas posebno treba zabrinjavati jesu loši izgledi za budućnost.

Ovu kategoriju čine javne financije, ekonomske prilike i politički utjecaj, a pretkazuje koje ćemo posljedice tek osjetiti i u kojem se smijeru krećemo. I tu se Hrvatska nalazi na samom začelju kolone, na 64. mjestu.

Sad smo dokazano generacija bez budućnosti, a Youthonomics je barem dokazao da smo realni. Na skali optimizma smo 60. što bi značilo da nam je loše, znamo da nam je loše i ne nadamo se boljemu.

Utopija za mlade

Interesantna je ilustracija u kojoj je prikazano što bi sve morala sadržavati idealna država za mlade. Mješavina najboljeg iz pojedinih država, zvana Youthopia, trebala bi imati najviše sastojaka iz Švicarske i Norveške. Mislim da se nitko ne bi bunio na ovakvu državu:

Foto: Youthonomics | ScreenShot

.........................

Iako ističu da je ovo istraživanje rezultat trenutnog stanja u svijetu koje se iz dana u dan mijenja i može imati vrlo neočekivane ishode, ne možemo pobjeći od poraznih rezultata Hrvatske. Budući da Youthonomics planira provoditi ovakvo istraživanje svake godine, bit će zanimljivo usporediti rezultate za četiri godine s ovim današnjim. [ IZ DRUGIH MEDIJA | srednja.hr | piše Inga Đuđik ]