Bistriti, rastjerivati maglu

Dobar bi govor trebao biti poput ženske suknje: dovoljno dugačak da pokrije temu, a dovoljno kratak da bi bio zanimljiv.

Online portal PR Daily nedavno je (uzimajući kao primjer samo jedan od brojnih Churchilovog sjajnih govora ) izdvojio 5 savjeta  o tome kako na churchilovski način pokrenuti ljude, probuditi njihov zanos, odlučnost, kako ih motivirati i uliti im optimizam. ..  

Nije li to upravo ono što mi učitelji nastojimo učiniti kad se obraćamo svojim učenicima?  

A što je s onom slikom gusaka u magli na vrhu ove stranice?

Na sjednici Narodnoga  vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba održanoj 1918. godine u Zagrebu, Stjepan Radić  održao je povijesni govor protiv bezuvjetnog  ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom. Na kraju govora upozorio je zastupnike: “Ne srljajte kao guske u maglu”.  

Magla je, naime, najbolji prirodni izum za manipuliranje ljudima. Stvara se govorom koji obiluje baš svime za što je Churchil upozorio da treba izbjegavati: predugim, sadržajno praznim,  besmislenim i teško prohodnim tekstovima punim zvučnih fraza i „pametnih“ riječi. Maglom se katkad prikriva istina, katkad je veo kojim se štiti vlastito neznanje i nesnalaženje, a katkad je rezultat zastarjele metodike koja traži da se djecu nečim što mogu shvatiti u pet minuta tupi cijeli sat.

Nikad nećete pogriješiti ako tumačenje skratite na nekoliko pametnih, sadržajno nabijenih minuta, a ostatak sata ostavite za razgovor, bistrenje učeničkih nedoumica, odgovaranje na pitanja koja su im ostala nejasna, vježbanje…

Pradavne 1952. godine američki biznismen Robert Gunning, iznerviran  gubljenjem vremena na mlaćenje prazne slame u loše napisanim tekstovima i praznim birokratskim govorima, napisao je i objavio kultnu knjigu The Technique of Clear Writing.  Na koricama knjige napisao je vrlo zgodan i koristan sažetak:

Neka ti rečenice budu kratke, struktura jednostavna, riječi iz razgovornoga jezika. Očisti tekst od suvišnih riječi i podataka, pokreni čitatelje/sugovornike glagolima koji ih pozivaju na akciju, piši kao da govoriš, a govori kao da ne čitaš. Dotiči stalno sugovornikovo iskustvo. kad ponavljaš, ponavljaj na više različitih načina. Piši/govori da te shvate, a ne da ih impresioniraš. 

Gunning je u knjizi postavio formulu za nešto što je nazvao indeks magle u tekstu. Indeks magle je oznaka za stupanj prohodnosti i jasnoće teksta. Što je tekst jednostavnije i čitljivije napisan, taj je indeks manji. Na primjer, indeks magle u romanima Marka Twaina je 6, u prosječnom časopisu je 11, a u Krležinoj Bitki kod Bistrice Lesne je 27,8.

Formula glasi ovako: indeks magle = 0,4 (PDRe+PDRi).

Evo objašnjenja kako to izračunati:

1.    Odaberi ulomak od 100 riječi. Izbroj koliko u njemu ima rečenica.

2.    Podijeli broj riječi brojem rečenica da dobiješ prosječnu duljinu rečenice (PDRe).

3.    Izbroj koliko ima dugačkih riječi (trosložnih ili s više od tri sloga).

4.    Podijeli broj dugačkih riječi s brojem riječi u odlomku da dobiješ prosječnu duljinu riječi (PDRi) izražen u postotku.

5.    Zbroji PDRe i PDRi, a zatim zbroj pomnoži sa 0,4.

Dakako, danas je besmisleno indeks magle računati tako pješački kad imamo gotove online aplikacije za to. Jedna od njih je OVDJE.  

Pomoću opcije paste u prozorčić aplikacije  ubacite tekst (dulji od 150, a kraći od 600riječi), potvrdite da niste robot J i kliknete na gumb za provjeru indeksa. 

Dakle, želite li da vas poslušaju, da vas čuju, da učine ono što očekujete da učine – bistrite. Uloga učitelja uvijek je bila da rastjeruje magluštine.

Piše: Dinka JURIČIĆ

............

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.