Iskustvo učenja iz neuspjeha

Tako se, na primjer, uz pojam neuspjeh vrlo često vežu  primisli na nešto konačno i gubitničko, sramotno, nešto što treba izbjegavati.  Oblak primisli koje obično vežemo uz pojam pogreška mrvicu je blaži: nešto što je samo trenutno vrlo loše, ali je ipak popravljivo. 

Zaista uspješni ljudi, međutim, imaju sasvim drukčiji oblak asocijacija uz riječi neuspjeh i pogreška. Seth Godin, jedan najvećih marketinških gurua suvremenoga svijeta, cijelu svoju priču o kreativnosti vrti upravo oko tih dvaju pojmova, ali njegov kreativni genij ovako definira njihova značenja:

“Neuspjeh ( failure) je projekt u kojem je nešto otišlo ukrivo, pothvat koji nas je nečemu naučio iako nas nije doveo do cilja koji smo njime htjeli ostvariti.  

Pogreška (mistake) ima dva značenja:  1. neuspjeh koji uporno ponavljamo, 2. zabluda u koju smo upali zbog svoga nemara, neznanja, sebičnosti, tvrdoglavosti…  ili naprosto zato što smo je prekasno spoznali.“

 Priča o neuspjehu, dakle, priča je o STAVU:

Ako neuspjeh doživljavamo negativno, ubija nam samopouzdanje, obeshrabruje i demotivira. Poistovjećujemo se sa svojim neuspjehom. Zamjeramo si svoje nesavršenosti, postajemo nesigurni u sebe, ispunjeni strahom od promjena. Dovedemo se u stanje koje psiholozi zovu samoispunjavajućim proročanstvom: Počnemo vjerovati da ne možemo, pa zaista ne možemo.

Međutim, ako na neuspjeh naučimo gledati kao na dragocjeni dio iskustva učenja, on postaje najmoćniji alat kojim gradimo svoj uspjeh:  otvara nas, potiče na razmišljanje, odlučivanje, donošenje dobrih odluka, preuzimanje odgovornosti, pozitivne promjene, osobni rast… 

Oblikovanje pozitivnih stavova prema neuspjehu  jedna je od onih dragocjenih i nezamjenjivih zadaća učitelja (i roditelja) u oblikovanju kompetentnih mladih ljudi.  Sjajan način razvijanja kulture učenja iz neuspjeha počinje razgovorom o konkretnim pogreškama u ispitima, zadaćama, usmenim odgovorima.  Na žalost, upravo za takav razgovor najčešće nemamo vremena: označimo netočne odgovore u ispitu,  kaznimo ih slabijom ocjenom, a učenici često ni ne razmisle o njima, samo slegnu ramenima i sljedeći put ponove iste pogreške.  Učitelj bi doista morao biti čarobnjak želi li za razgovor o pogreškama u ispitima pronaći barem upola toliko vremena koliko je trajao ispit. Postoji, međutim, vrlo jednostavan i djelotvoran, formativni način da se to ipak učini: učenički dnevnik učenja iz pogrešaka.

Dnevnik učenja iz pogrešaka zapravo je alat za metaučenje. To je tekica u koju učenik prepisuje sva pitanja na koja je netočno odgovorio , razmišlja o tome gdje je krenulo krivo, zašto, upisuje ono što je saznao trudeći se popraviti pogrešku, upisuje točan odgovor... Ne mora upisivati samo svoje netočne odgovore na ispitu, može zapisivati i analizirati pitanja postavljena drugim učenicima, a na koja sam ne bi znao točno odgovoriti…

Kako navesti učenika da vodi takav dnevnik?

Podsjetite učenike kako na kraju godine moljakaju da im popravimo ocjenu koja im kvari prosjek. Najavite im da se na kraju godine pitanjima za popravljanje ocjena mogu nadati samo oni učenici koji su se cijele godine trudili, a ne oni koji su zadnjih nekoliko tjedana sjeli i sve nabubali. Taj svoj cjelogodišnji trud učenik može dokazati samo svojim dnevnikom učenja iz pogrešaka. Treba ga redovno voditi i nositi svaki sat u školu. Sam ga treba ponuditi učitelju uvijek kad odgovara  kako bi dokazao da je naučio ono zbog čega je u prošlome ispitu imao netočne odgovore.

Životna lekcija koju svoje učenike pritom učimo jest da uspjeh ne pada s neba, ne dolazi preko noći, da je rezultat ustrajnoga rada, preuzimanja odgovornosti, neprestanoga  truda da budemo bolji nego jučer.

Ne treba štititi svoju djecu i svoje učenike od neuspjeha, treba ih naučiti da ne ponavljaju pogreške. Tajna uspjeha vrlo je jednostavna: pripremi se, potrudi se i uči iz neuspjeha. Dnevnik učenja iz pogrešaka jedan je od praktičnih alata kojima se dobra navika pretvaranja neuspjeha u uspjeh može uspješno razvijati i pratiti.

Piše: Dinka JURIČIĆ

............

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.