Zašto?

...Onaj tko nema pitanja – nema razloga učiti. Pitanje je početak svakoga učenja.

Između druge i treće godine djeca su u vrlo intenzivnoj fazi postavljanja pitanja. Zašto postavljaju pitanja? Postavljaju pitanja jer ne znaju, a žele saznati… Roditelji su u početku obično oduševljeni pitanjima svoje djece, ali vremenom (zasuti lavinom  upornih dječjih pitanja) znaju postati razdražljivi, pa umjesto da odgovore, dijete počnu optuživati da gnjavi i da je dosadno. Na žalost, to ubijanje radoznalosti i ušutkavanje pitanja često se nastavlja i u razredu. Tvrdi učitelj ima opravdanje: mora protumačiti gradivo, a gubi vrijeme jer ga učenik stalno prekida pitanjima. I takvoga učenika proglašava problemom: ometa mu nastavu, drzak je, upada u riječ, ne poštuje autoritete, nema kućnoga odgoja…  I eto ga:  mračni početak nemotiviranosti, nezainteresiranosti za učenje, problema s učenjem… Prirodno je da čovjek pruža otpor onomu tko ga gnjavi odgovorima na pitanja koja mu nije postavio, a istovremeno mu ne dopušta postaviti pitanja koja ga muče.

Među deset najboljih TED govora o poučavanju u posljednjih nekoliko godina je  govor  Tri pravila za poticanje učenja. Održao ga je učitelj kemije Ramsey Musallam 2013. godine. 

Musallam je trebao poći na iznimno kompliciranu operaciju srca. Upoznao je kirurga koji je zračio tolikim samopouzdanjem  da ga je naprosto morao pitati  otkud mu odvažnost i sigurnost da će tu kompliciranu operaciju uspješno obaviti. Kirurg mu je odgovorio:

■ Znatiželja me već godinama vodi da postavljam teška pitanja o proceduri, o tome što jest, a što nije djelotvorno u takvim operacijama srca.

■ Prihvatio sam da u procesu  traženju najboljega načina operiranja ima neopisive zbrke, mnoštva najrazličitijih – često sasvim oprečnih - ideja, iskustava, cijeloga niza više ili manje uspješnih pokušaja ipogešaka.

■ No, kad jednom iz sve te zbrke odaberem proceduru, doradim je i prilagodim konkretnome pacijentu, siguran sam da ću mu spasiti život. 

Odgovor svoga kirurga Musallam je pretvorio u kiruršku metodiku poučavanja kemije: naučio je  učenike da postavljaju teška pitanja, da se ne boje biti kreativni, da uče iz svojih pogrešaka te da imaju dovoljno vjere u sebe da samostalno procijene i odaberu najbolje rješenje,  samostalno  ga domisle, prilagode, usavrše i primijene.  A sve počinje krajnje jednostavno: od učenika traži da neprestano i uporno postavljaju pitanje ZAŠTO? 

Voltaire, jedan od petorice slavnih francuskih enciklopedista, često je ponavljao misao da se nečije znanje može puno kvalitetnije procijeniti po pitanjima koja postavlja nego po odgovorima koje daje.  Postavljanje novih pitanja, uočavanje novih mogućnosti, sposobnost promatranja starih problema iz novog kuta – sve to zahtijeva kreativnu maštu i prvi je preduvjet uspješnoga učenja. Najvažniji posao učitelja danas NIJE davanje najboljih odgovora, nego poticanje učenika da postavljaju prava pitanja, takva koja će ih pokrenuti u vlastitu potragu za odgovorima.

Najbolja pitanja nisu ona koja su najsloženija, nego ona koja zahtijevaju najsloženije načine razmišljanja da bi se došlo do odgovora. A pitanje ZAŠTO? – u svim mogućim kombinacijama – upravo je takvo pitanje. Zašto?

Piše: Dinka JURIČIĆ

............

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i stavovima kolumnista i ne mora odražavati stavove uredništva Školskog portala ni Školske knjige.