Potaknite ljubav prema cjeloživotnom učenju u školama

... usmjeravati edukaciju sutrašnjice, rekli su neki od najboljih svjetskih znanstvenika na okruglom stolu održanom kao dio serije događaja vezanih uz dodjelu Nobelove nagrade.

Pet nobelovaca – među njima profesor Stefan Hell (kemija, 2014.), sir James Mirrlees (ekonomija, 1996.) i profesor Wole Soyinka (književnost, 1986.) – našli su se u Singapuru u povodu događaja koji je organiziralo Tehnološko sveučilište Nanyang. Sudjelovali su na okruglom stolu koji je uključivao vodeće znanstvenike, političare i edukacijske stručnjake.

KURIKULUM ZA „DRUGAČIJU VRSTU“ UČENIKA

Brz tehnološki napredak te „eksplozija znanja“ radikalno su izmijenili današnje obrazovanje, rekao je profesor Lee Sing Kong. To je dovelo do nove vrste učenika – "umreženog" učenika koji napreduje uz interaktivna, vizualna iskustva za učenje. Stoga postoji potreba da ponovno pogledamo kako je kurikulum osmišljen, rekao je Kong, naglašavajući da on mora nastaviti izgrađivati „nove atribute i vještine“.

Jedan način na koji to možemo, rekao je profesor Ada Yonath (kemija, 2009.), jest da mladima usadimo osjećaj radoznalosti.

Ukazujući na to da djeca u Singapuru preuzimaju pasivniji pristup učenju, često se oslanjajući na svoje učitelje te internet u potrazi za odgovorima, profesor Yonath rekao je da bi mladi trebali „nastaviti učiti, nastaviti postavljati pitanja i pokušati sami naći odgovore na ta pitanja“.

Umjesto sustava fiksiranog na postizanje ciljeva i dostignuća, nobelovci su pozvali da se fokusiramo na pronalaženje užitka u potrazi za znanjem. Citirajući konfucijansku filozofiju, sir Harold Kroto (kemija, 1996.) rekao je sljedeće:

„Nemojte tragati za odgovorima, nego pokušajte razumjeti pitanje“. Većina Nobelovih nagrada osvojena je „slučajnim otkrićem“.

„KRITIČKO, INTERDISCIPLINARNO“ UČENJE

Drugi su ukazali na to da bi poučavanje filozofije i povijesti pružilo „bogato znanje o ljudskom iskustvu“, dok bi edukatori također trebali nastojati „zapaliti vatru“ u mladim umovima i biti uzori umjesto da ih gledaju svisoka.

Profesorica Juliana Chan, primjećujući kako je u Singapuru „pristup učenju vrlo pragmatičan“, rekla je da bi jedan od načina preusmjeravanja s „knjiški pametne“ kulture na kritički, interdisciplinarni način razmišljanja bio u tome da osmislimo školske predmete u kojima bi odgovori bili otvorenog tipa. „Samo tada možemo biti izloženi raznolikim stajalištima i naučiti razmišljati kritički, kreativno i etički“, rekla je Juliana Chan.

 Vođe edukacijske industrije također su ukazali na to da, „kao prvo, oni koji završe fakultet moraju imati čvrsto shvaćanje i razumijevanje znanja“. „Frustrira to što smo mislili da proizvodimo veliki postotak diplomanata – da, oni imaju „mekane“ vještine, oni mogu komunicirati, umrežiti se…, ali mnogima od njih manjka intelektualna snaga za poslove koji se od njih zahtijevaju“, rekao je profesor Lee Suet Fern s Katedre za pravo na Sveučilištu Stamford.

VAŽNOST ZA BUDUĆNOST

Drugi članovi okruglog stola pitali su se ne bi li takvi pristupi prodrmali temelje samog sveučilišnog modela, bi li diplomant i dalje bio relevantan u kulturi koja uključuje česte promjene u poslovnim portfeljima.

Poduzetništvo bi bila jedna od ključnih odluka, rekao je glavni izvršni direktor stockholmske poslovne regije Olof Zetterberg. On je primijetio kako mladež u Švedskoj koja se prethodno željela priključiti kompanijama poput Ericssona i IKEA-e sada pokreće vlastite tvrtke.

Trenutačni singapurski ministar prosvjete Ong Ye Kung rekao je da diplomanti moraju posjedovati ne samo akademsko znanje, nego i baratati mekanim vještinama da bi bili uspješni u budućnosti, poput „komunikacije, prezentacije, networkinga, međukulturalnih veza“.

Singapurski zamjenik premijera Tharman Shanmugaratnam rekao je da bi djeca trebala imati slobodu da njihovi umovi „lutaju“ tijekom njihova odrastanja, i to bi moglo značiti da izostavimo ocjenjivanje i suparništvo iz ranog obrazovanja, ili da ne prenatrpamo kurikulum. [ IZ STRANIH MEDIJA | channelnewsasia.com ]