Usvojena Rezolucija o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU putem obrazovanja

... na kojem su sudjelovali i povjerenici Europske komisije Tibor Navracsics za obrazovanje, kulturu, mlade i sport te  Marianne Thyssen za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i radnu mobilnost.

Ministri su na sastanku usvojili Rezoluciju o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU-u putem obrazovanja u kojoj se naglašava da su za otvaranje radnih mjesta i održiv razvoj nužne reforme obrazovnih sustava vezane uz ishode učenja, dok ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje treba postati prioritetom na nacionalnoj razini i na razini EU-a.

U javnom dijelu rasprave u fokusu je bila nova inicijativa Europske komisije, odnosno dokument koji priprema, pod nazivom "Program za nove vještine u Europi" (New Skills Agenda For Europe), a koji je  usmjeren na razvoj vještina te rješavanje neusklađenosti postojećih vještina i onih traženih na tržištu rada. Dokument će nakon dodatnih rasprava biti predstavljen u svibnju ove godine.

Ministar Predrag Šustar istaknuo je u raspravi kako je važno pozvati poslodavce da ulažu u obrazovanje i to izravnim ulaganjem u infrastrukturu i tehnologiju koja se koristi u nastavi te davanjem većeg broja kvalitetnih mjesta za naukovanje i stručnu praksu. Rekao je kako će MZOS sredstvima Europskoga socijalnog fonda dodatno financirati stručnu praksu u cilju povećanja njezine zastupljenosti u studijskim programima te povećanja suradnje između poslodavaca i visokih učilišta radi stjecanja vještina u radu.

U nastavku ministri su razmijenili mišljenja na temu promicanja građanstva i temeljnih vrijednosti  putem obrazovanja u sklopu provedbe Pariške deklaracije usvojene u ožujku 2015., s naglaskom na sljedeća tri glavna izazova:

• GRAĐANSKI ODGOJ – izazov se odnosi na ugrađivanje građanskog odgoja u kurikulum, posebno na jasno izražene ishode učenja;
• OSNAŽIVANJE UČITELJA I NASTAVNIKA – izazov se odnosi na sve veću raznolikost učenika (migranti) i nalaže nove vještine učitelja i nastavnika, posebno poučavanje o složenim temama kao što su diskriminacija i radikalizacija i
• MEDIJSKA PISMENOST – odnosi se na razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja kako mladi ne bi prihvaćali sve informacije iz medija bez promišljanja o njihovoj pouzdanosti.

Vezano uz navedenu temu ministar Šustar izjavio je za HINA-u: "U hrvatskim školama potreban je građanski odgoj pod uvjetom da se dodatno ne opterećuje već ionako preopterećena satnica učenika. Vjerujem da se pametnim uključivanjem građanskog odgoja u postojeću satnicu može dobiti ono što nam je svima cilj - aktivno građanstvo." Na upit kako to izvesti bez politizacije građanskog odgoja, ministar je rekao da je odgovor u uključivanju stručnih ljudi. "To se može izbjeći jasnim uključivanjem stručnih ljudi. Potrebno je također izići iz skučenih nacionalnih okvira. Zato su ovi sastanci potrebni da vidimo kako se to radi na razini Europske unije. Mislim da u Hrvatskoj još uvijek nismo iskoristili sjajne mogućnosti koje nam pruža Europska unija. Moramo učiti iz primjera koji su već zaživjeli i to na jako dobar način. Dakle, potrebno je uključivanje stručnih ljudi, kojih u Hrvatskoj ima, koji su sjajni, ali kojima treba dati prostora", rekao je ministar te dodao da je osim stručnosti za to potrebna i odgovorna politika "koja će spajati, a ne razdvajati".

Na marginama sastanka ministar Predrag Šustar razgovarao je s Majom Makovec Brenčič, slovenskom ministricom obrazovanja, znanosti i sporta, o slovenskim iskustvima uključivanja studenata u donošenje ključnih odluka u obrazovanju te mogućnostima buduće suradnje dviju zemalja u području znanosti, obrazovanja i sporta.

Prije sastanka Vijeća ministri su na radnome ručku razgovarali o temi obrazovanja i izbjegličke krize s naglaskom na građanski odgoj i obrazovanje te učenje jezika. Ministar Šustar naglasio je kako Republika Hrvatska ima relativno mali broj zahtjeva za integraciju migranata u odgojno-obrazovni sustav, ali obrazovna politika ima cilj promicati integraciju, dijalog i pružanje resursa za učenje hrvatskoga jezika, stoga su svi zahtjevi za integracijom riješeni i provedeni uspješno. [ Izvor: mzos.hr ]