Kako mjeriti postignuća i izvedbe učenika?

U izvješću objavljenom prije lanjskog Božića navodi se da je ocjenjivanje često utemeljeno na „skučenim konceptima postignuća i izvedbe“, što znači da se tako propušta ustanoviti puni potencijal učenika i, umjesto toga, „osnažuju se samo nagađanja i očekivanja o sposobnostima učenika“.

BOLJE METODE PROVJERE ZNANJA

U dokumentu koji je objavio Salzburg Global Seminar tvrdi se da se provjere znanja „previše oslanjaju na pretjerano jednostavne zadaće“ i čini se malo kako bi se unaprijedila kakvoća učenja, te da „većina današnjih pristupa osnažuje sustave izobrazbe na mjestima gdje pukotine postaju šire, a ciljevi uži“.

„Kada je utemeljeno na skučenim konceptima postignuća i izvedbe, (pr)ocjenjivanje se previše oslanja na pretjerano jednostavne zadaće, onemoćava učenike i učitelje, i slabo pridonosi unaprjeđenju pedagogije i stručnog usavršavanja.“

Izvješće je sastavila skupina od 40 savjetnika za politiku, državnih predstavnika i stručnjaka iz 18 zemalja okupljenih u dvorcu Schloss Leopoldskron u Salzburgu, u Austriji, tijekom petodnevnog seminara o izobrazbi.

U njemu se poziva na temeljito preispitivanje kvalifikacija kako bi se „usredotočilo na raznovrsne sposobnosti i znanja koji vode k uspjehu u suvremenom obrazovnom i profesionalnom okružju“. To će zahtijevati bolje metode provjere znanja i „dodatne izmjere postignuća i izvedbe“.

DODATNO ULAGATI U PODIZANJE PROFESIONALNOG STATUSA UČITELJA

Izvješće također poziva da se djecu ocjenjuje na jeziku kojim govore kod kuće, i upozorava na to da ocjenjivanje na njihovu drugom jeziku može rezultirati nižim ocjenama prije negoli „koncepcijskim poteškoćama“. Ako nije moguće provjeriti znanje na učenikovu prvom jeziku, rezultati bi se tada, poručuje se u izvješću, trebali uzeti s oprezom.

Uz to, okupljeni stručnjaci pozivaju na dodatno ulaganje u podizanje profesionalnog statusa učitelja i pomoć učiteljima u analiziranju rezultata provjera znanja kako bi škole mogle bolje primijeniti formativnu procjenu.

Morale bi postojati „etičke smjernice“ o načinu na koji bi rezultati ispita trebali biti predstavljeni, „kako bi se osiguralo da neće naštetiti“. Rezultate provjere znanja ne bi trebalo uzimati kao „apsolutne ocjene koje mogu prerasti u kompetitivne usporedbe i rangiranja“, nego kao pokazatelj učenikove relativne jakosti i nedostataka, navodi se u izvješću.

Clare SHINE, potpredsjednica i voditeljica programa na salzburškom skupu, veli da će pozive za razmatranje većeg raspona vještina i sposobnosti pozdraviti i učitelji i roditelji koji intuitivno razumiju da smo mi, neovisno o tome radi li učenik dobro ili loše, sposobni izmjeriti samo malen dio njegovih kompetencija.

....................

Napomena:

• TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih online korisnika u 279 zemalja i teritorija, te stoga najveća online mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati te inspirirati edukatore diljem svijeta.
• Izvor: tes.com