Pet razloga zašto je važno podučavati rodnu jednakost u školama

Postoje velike razlike u mišljenjima o razlozima, pa i stvarnoj veličini jaza između rodova. Ali postoji široki konsenzus da, dok žene sadržavaju nešto malo više od 50 posto populacije, one istovremeno čine znatno manje od 50 posto u mnogim područjima života ili su, s druge strane, prezastupljene u mnogima od njih.

ZAŠTO JE TOME TAKO?

Vode se brojne rasprave o utjecaju prirode, odgoja, društvenim očekivanjima, stereotipima i slično. No jesmo li uočili mogući presudni uzrok svega toga: nedostatak edukacije u našim školama koja bi eksplicitno i činjenično podučavala o rodnoj jednakosti, tretirajući je kao zakon i pravilo.

Temeljno američko vjerovanje o jednakosti za sve, možda i nije dobro i jasno podučavano u našim školama, kada se radi o rodnoj jednakosti. Možda naše škole trebaju s jednakom energičnošću učiti da je E = mc2, ali i da je EF = EM (jednakost za žene je jednako važna kao jednakost za muškarce).

Podučavanje normi jednako je važno kao i podučavanje matematičkih jednadžbi

Podučavanje društvenih očekivanja 21. stoljeća na primjeru rodne jednakosti uključuje pružanje potrebne izloženosti, te osnovno razumijevanje američkih društvenih normi i očekivanja koji su učenicama/ima potrebni kako bi mogli donositi odluke i uspjeli i izvan škole. Zato tvrdim da je dužnost nastavnica/ka izložiti važnost učenja o rodnoj jednakosti, te jasno i direktno podučavati o tome.

No, kao što su mnoge osjetljive teme bile i ostale uspješno podučavane, poput seksualnog odgoja, balansirajući sa snažnim i široko rasprostranjenim uvjerenjima i običajima povezanim s ljudskim ponašanjima, rodna jednakost također definitivno treba biti podučavana slično, uravnoteženim informacijama bez zabrana i ocrnjivanja.

Uz činjenicu da je jednakopravnost, ne i istovjetnost, zakon i temeljna vrijednost naše zemlje, evo još pet razloga zašto (i možda kako) treba podučavati rodnu jednakost u našim školama.

• Prvi razlog

Populacija američkih useljenika je rastuća i dolazi iz različitih kultura, te obogaćuje američku različitost, pridonoseći i stvarajući manjinske zajednice. Jedno od četvero djece u SAD-u pripada obitelji useljenika u kojoj barem jedan roditelj nije rođen kao građanin SAD-a. Djeca useljenika su najbrže rastući segment američke dječje populacije. Prema američkom popisu stanovništva, jedno od petero ljudi u američkoj populaciji je prva ili druga generacija stranaca rođenih izvan SAD-a. 

Postoji velika vjerojatnost da će nastavnice/i imati barem jednu učenicu/ka imigranta tijekom svoje karijere. Mnoge obitelji tih učenica/ka imaju svoju kulturu različitu od američke mainstream kulture.

Mnoge useljeničke i manjinske obitelji možda ne dijele iste religijske, kulturne i društvene norme sa širim američkim društvom., posebno kada je riječ o muškim i ženskim ulogama, te rodnoj jednakosti.

• Drugi razlog

Odgovornost javnih obrazovnih institucija je izložiti, objasniti, te pružiti razumijevanje povijesnih i sadašnjih običaja, pravila, općih zakona, društvenih standarda i kulturnih trendova SAD-a učenicama/ima. Prosvjetne djelatnice/i ne smiju, iz poštovanja prema manjinama i doseljenicima, ignorirati i ne učiti učenice/ke koji pripadaju manjini trenutne standarde, pravila, zakonska i društvena očekivanja koji se odnose na nešto poput rodne jednakosti u američkom društvu.

Podučavati o tim temama ne znači nužno podrazumijevati da učenice/i moraju prihvatiti sve ili većinu američkih pravila, te napustiti vlastitu kulturu ili da su njihova osobna i društvena uvjerenja manje vrijedna i značajna. Nastavnice/i imaju odgovornost podučavati učenice/ke o američkom društvu, ali trebaju izbjegavati nasilna pretjerivanja i prijedloge, te izbjegavati ocrnjivanje manjina, razlikujući kulturna, društvena i religijska uvjerenja  u koja vjeruju manjinske i doseljeničke obitelji.

Temeljna činjenica koju treba imati na umu jest ta da su manjine i doseljeničke obitelji, kao i sve američke obitelji, vrlo različite s obzirom na kulturu. Nijedan pristup podučavanja rodne jednakosti u Americi nije najtočniji, najučinkovitiji, najsuosjećajniji pristup. Različite pristupe treba koristiti ovisno o rodu svake pojedine učenice/ka, te njihove kulture, obitelji i religije.

• Treći razlog

Američko društvo ima različit utjecaj na žene i muškarce, što je još jače izraženo kod manjinskih i imigrantskih zajednica. Laurie Olsen je u svojoj knjizi Made in America: Immigrant Students in Our Public Schools, utvrdila da se učenice imigrantice suočavaju s drugačijim i često težim situacijama nego učenici, djelomično i zbog fokusiranosti američke kulture na osobne želje i romantičnu ljubav kao osnovu za brak i veze.

To je obično u sukobu sa strožim pravilima koja postoje u mnogim domovima manjinskih i imigrantskih zajednica, a odnose se na izlaženja, rodnu interakciju i obveze prema obitelji, a ne prema sebi na prvom mjestu. To je posebno bilo vidljivo u situacijama gdje su učenice/i ili studentice/i bili uključeni u dogovorene brakove.

Očekivanja obitelji, posebno prema ženama, mogu biti u konfliktu s američkom vrijednošću da škola može i treba biti mjesto gdje se učenice/i uključuju u društvene aktivnosti i odnose, uključujući i one između rodova.

• Četvrti razlog

Rodna jednakost nije jedini aspekt američke kulture i društva, već je postala sastavni dio moderne industrijalizirane kulture i društava širom svijeta. Važno je podučavati rodnu jednakost, ne samo kao konstrukt američke kulture, zato što mnoge manjinske i imigrantske obitelji smatraju da dominantnoj američkoj kulturi nedostaje moralnost i druge vrijednosti do kojih oni drže.
Zakoni neke zemlje odražavaju njena pravila, društvena dobra i zla, te društvena očekivanja. Naglašavajući da međusobno vrlo različite zemlje poput Kine, Japana, Brazila, Rusije, Švedske i Južne Afrike, imaju određeni stupanj pravne potpore za elemente i ideale rodne jednakosti na poslu, u obrazovanju i mnogim drugim područjima njihovih društava – čak i ako je njihova provedba nepotpuna i nesavršena – može pomoći učenicama/ima i roditeljima da shvate da američka pravila rodne ravnopravnosti nisu jednostavno izraz dominacije ili američke liberalne kulture, već su odraz težnji i standarda modernih društava u cijelom svijetu.

• Peti razlog

Borba za rodna jednakost može biti vođena istodobno s prilagođavanjem ili/i poštivanjem mnogih tradicionalnih rodnih uloga i vrijednosti. Pomažući učenicama/-ima shvatiti da se rodna jednakost i norme nastavljaju razvijati, te da postoji određeni kontinuitet, može omogućiti takvo slijeđenje ideala, a istodobno ne pozivati na potpuno i trenutno odbacivanje tradicionalnih ili alternativnih uloga, normi i rodnih vrijednosti. Bilo koji pristup podučavanja učenica/ka da razumiju sadašnja američka pravila trebao bi uključiti toleranciju i poštivanje svih tradicionalnih vrijednosti  do kojih manjine i doseljenička populacija drže, bez obzira na njihovom razilaženje s američkim pravilima i normama 21. stoljeća. Primjerice, dogovoreni brakovi  ne trebaju biti predstavljeni i kritizirani kao suprotnost američkoj rodnoj jednakosti.

Neki predlažu da, ako je situacija takva da su obiteljske potrebe i dobrobiti, kao cjelina vrednovane više od pojedinačnih želja i odnose se jednako na oba roda, u tom slučaju dogovoreni brakovi u teoriji ne moraju nužno biti u izravnom sukobu s američkim normama i rodnom jednakošću. Nastavnice/i trebaju dopustiti učenicama/ima da istraže rodnu jednakost bez osjećaja da je takvo istraživanje u sukobu s tradicijom i normama njihove kulture.

Tema jaza među rodovima, te rodne jednakosti često privlači snažna i različita mišljenja i gledišta. Jasno je da postoji mnogo faktora koji mogu utjecati na taj jaz. Također je jasno da su muškarci i žene zastupljeni u različitim područjima života i rada u omjerima koji nisu 50/50. Društvo rijetko čini ono što nije ocijenjeno ili o čemu nije izvještavano, no isto tako niti ono što nije bilo jasno podučavano od njegovih institucija, pa je i to jedan od razloga postojećeg jaza među rodovima. Učenje o rodnim ulogama u našem društvu, očekivanjima i rodnoj jednakosti je preduvjet za stvaranje razumijevanja za norme američkog društva, što će učenicama/ima biti potrebno kako bi donijeli ispravne odluke, te  uspjeli i izvan škole.

Krojenje različitih pristupa temeljeno ne samo na individualnim, kulturnim ili vjerskim razlikama, već kreiranje tih pristupa i po rodnoj osnovi, može biti ključ u djelotvornom podučavanju jednakosti, kao i uspostavljanjem veze sa svakom učenicom/kom. Naglašavanje da je vrijednost rodne jednakosti poštovana globalno, u vrlo različitim državama, može smanjiti stereotipiziranje tih vrijednosti kao isključivo američkih, te zbog toga nespojivih s kulturom ili tradicijom neke učenice/ka.

Pojašnjavanje da moderni ciljevi za rodnom jednakošću ne isključuju niz rodnih uzora i normi, može pomoći učenicama/ima da razumiju da ne treba postojati dihotomija između poštivanja rodne jednakosti i poštivanja njihovih tradicionalnih kulturnih vrijednosti. Pokazivanje da tradicionalne vrijednosti nisu implicitno u sukobu s ciljevima rodne jednakosti može pomoći učenicama/-ima imigrantima i onima iz manjinskih zajednica da budu otvoreniji prema učenju i  stjecanju korisnog razumijevanja američkih rodnih uloga, normi, te konačno jednakosti. [ IZ STRANIH MEDIJA | Huffingtonpost | Izvor: libela.org | Prevela i prilagodila Valentina Stipković ]