UVJEŽBAVANJE MOZGA ZA UČITELJE
Muči vas stres?
Vaš mozak je 'programiran' tako da svoj fokus usmjeravate na negativne stvari, ali vi ga možete reprogramirati.
Stres je normalna pojava, pogotovo u učionici. Prenatrpan raspored, bezosjećajan komentar učenika, zahtjevi kurikuluma, ocjenjivanje testova, planiranje lekcija, glavobolja, napetost, osjećaj da ste "zaglavili".
Kako se bolje pripremiti i nositi sa svim tim?
Kao netko tko piše o edukaciji, uvijek pokušavam naći i prenijeti praktična rješenja za probleme koji se čine velikima i nerješivima.
„Pobijediti stres“ je jedan od takvih problema – i učiteljima, koji se stalno moraju nositi s raznim prioritetima i pritiskom da naprave što više s manje resursa, i tinejdžerima, koji još razvijaju osnovne vještine što su im potrebne da bi se nosili s raznim odgovornostima.
Nasreću, istraživanja nude vrlo jednostavan odgovor. Jedan od često zanemarenih i trajnih načina za život sa stresom je neprestana gradnja pozitivnih navika. Naši mozgovi su programirani tako da se fokusiraju na negativno, ali prakticiranjem "svjesnosti" možemo ih reprogramirati – poučiti mozak da naglasi pozitivna iskustva i održava unutarnji mir.
NAVIKA I MOZAK
Ljudski mozak razvio se tako da je „sklon negativnome“, kaže Metta McGARVEY, profesorica na Harvard Graduate School of Education. Negativni događaji i misli razmjerno više utječu na naše pamćenje i naše psihološko stanje nego pozitivna iskustva. Sa stajališta preživljavanja, to ima smisla – snažna sjećanja na loša iskustva znače da ćemo vjerojatnije učiti od svojih pogrješaka i izbjegavati situacije opasne po život.
..............
Sklonost negativnome znači da manji, dnevni stresori obično imaju prednost u našim mislima, ostavljajući manje mjesta pozitivnim mislima ili konstruktivnom planiranju. Ali, to ne mora tako i ostati.
..............
Naš mozgovi se zbog učenja mogu promijeniti na fizičkoj razini, kaže Metta McGarvey. U procesu zvanom „neuralni plasticitet“ neuralne konekcije rastu potaknute onim što učimo. Ponavljanje istih misli, osjećaja i ponašanja povećava sinaptičku konektivnost, ojačava neuralne mreže i stvara nove neurone učenjem. Drugim riječima, vježbanje pozitivne navike može naše misli potaknuti da budu afirmativnije.
UVJEŽBAVANJE MOZGA ZA UČITELJE
Kako razviti te pozitivne navike? Odgovor je – svjesnost.
Prema istraživačima na University of California, svjesnost ima dvije ključne komponente: održavanje svijesti o našim neposrednim mislima, osjećajima i okruženju te prihvaćanje tih misli i osjećaja bez ikakve osude s naše strane. Metta McGarvey objašnjava da svakoj situaciji trebamo prići s punom pozornošću i održati tu pozornost u sadašnjem trenutku.
Pristupamo li sadašnjem trenutku svjesno, smanjujemo količinu energije koju potrošimo na brigu o prošlosti ili budućnosti, te povećavamo pozornost koju pridajemo sadašnjim i pozitivnim iskustvima. Ali, upravo zato što stres i briga mogu biti toliko usađeni u naše ponašanje, Metta McGarvey objašnjava da moramo vježbati (i nastaviti vježbati) vještine i navike potrebne da bismo istrenirali svoj mozak i održali pozornost na sadašnjosti.
Osjećate stres i ometeni ste u učionici? Metta McGarvey edukatorima nudi pet strategija koje mogu izgraditi pozitivne navike za ojačavanje mozga.
Nekoliko puta dnevno uzmite kratku pauzu od onoga što radite – odmaknite se od računala, odložite mobitel, zatvorite knjigu – i usmjerite pozornost na nešto drugo. Uživajte u osjećaju mira minutu ili dvije.
Vježbajte traganje za trenucima ljepote ili ljubaznosti u danu: kišne kapi koje se kreću po vašem prozoru, trenutak topline na suncu, ugodan razgovor sa strancem. Usmjerite se na pozitivno jer to će ojačati vašu sposobnost da pozornost skrenete s briga.
Potražite i komentirajte pozitivne kvalitete i djela drugih ljudi. To je ponašanje posebno važno u razmjenama s voljenim osobama; istraživanje je pokazalo da uspješni brakovi imaju pet pozitivnih interakcija na svaku negativnu. Cijeniti dobro u drugima, kaže Metta McGarvey, stvara „ciklus vrline“ koji izgrađuje pozitivnu komunikaciju i navike dobrog odnosa s drugima.
Vježbajte! Meditacija, joga i tai chi mogu aktivirati parasimpatički živčani sustav i evocirati fizički opušteno stanje. Ako bilo koju od ovih praksi pretvorite u naviku, to vašem tijelu može olakšati da se opusti nakon stresnog događaja. Vježbanje općenito smanjuje stres.
Sjetite se da je navike teško oblikovati te da je za promjenu potrebno vrijeme. Fokusirati se na pozitivno znači ići protiv automatskih reakcija vašeg mozga. Pokušajte biti uporni u svojim praksama svjesnosti, ali nemojte kriviti samog sebe ako posrnete i podlegnete stresu. Budite obzirni prema sebi.
............................
Napomena:
- Portal Bright je uređivački neovisan, a financira ga Bill & Melinda Gates Foundation.
- Izvor: medium.com












