Napis u povodu 140. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Obljetnički napisi imaju običaj ponoviti opće navode o književnu stvaralaštvu i životopisu određenoga pisca te utvrditi izrečene afirmativne sudove ili izraziti svečarske panegirike. Premda bi i takav ton u slučaju Ivane Brlić-Mažuranić u velikom dijelu bio opravdan, a i nakon skidanja pozlate preostale bi činjenice svjedočile o iznimnu književnom djelu, odlučujemo se za svojevrsnu (proznu) agitaciju u stilu Vlade Marteka smatrajući da je nagovor na čitanje pravi put za život književnosti.

Kako je, dakle, književni rad Ivane Brlić-Mažuranić aktualan i danas, u vremenu šarolikih književnih ukazanja, nesvodivih pod zajednički nazivnik, u kojemu starosjedioci na tom području umjetnosti negoduju zbog gubitka kriterija, u svijetu umnoženih prijenosnika književne riječi?

I nakon stoljeća od objavljivanja prve zbirke Valjani i nevaljani. Pripoviedke, priče i pjesmice za dječake (Brod na Savi, 1902. g.) djela Ivane Brlić-Mažuranić predmetom su interesa široke čitateljske publike, književnih povjesničara i kritičara te sastavljača školskih programa. Čitatelje danas, nakon školskoga upoznavanja njezinih djela koja su zauvijek promijenila smjer naše dječje književnosti, intrigiraju i dosad zatamnjivani detalji njezina svakidašnjeg života koji bacaju novo svjetlo na uvriježenu sliku književnice kao povlaštene pripadnice građanske elite kojoj su ugledna obitelj, privatni učitelji i bogata knjižnica osiguravali idealne uvjete za rad. U potragu za takvom Ivanom povest će nas književnica Sanja Lovrenčić, a čitanje Ivaninih djela osvježava se i novim profilom lektire kakav nam nude Priče iz davnine prema izvorniku, kako ih je priredila i metodički obradila Lidija Dujić. Vrijedan je pothvat i kritičko izdanje Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić za koje je zaslužan Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu. U njemu se kritički obrađuju i uspoređuju knjiška i periodička izdanja te rukopisne inačice njezinih djela kako bi se čitatelju ponudila cjelovita slika postupaka stvaranja i rezultata u zaokruženim djelima.

S druge strane, likovi i toposi Priča iz davnine poslužit će i suvremenim piscima u intertekstualnoj igri „posudbe” za tvorbu popularnih djela fantastične književnosti (Zoran Krušvar), ali i kao predlošci za stvaranje crtanih filmova domaćih (Čudnovate zgode šegrta Hlapića) ili stranih autora (projekt Bulaja naklade). Posljednji je projekt posebno zanimljiv jer prikazuje rad stranih umjetnika čije je umjetničko očuđenje nastajalo neopterećeno domaćim čitanjima Ivaninih djela. Prethodeći umjetnosti animacije, likovnom interpretacijom obogaćivat će vlastito umjetničko područje, primjerice, Vladimir Kirin ili Cvijeta Job, kao i strip-crtač Krešimir Zimonić.

Da likovi i djelo Ivane Brlić-Mažuranić izvrsno funkcioniraju u novim medijima, potvrđuje i novootvorena Ivanina kuća bajke u Ogulinu, višemedijski i interdisciplinarni centar u kojem posjetitelji uče i zabavljaju se u svijetu bajki s pomoću novih tehnologija.

Produljimo li razmišljanja u smjeru aktualizacije Ivanina stvaralaštva, iskorištavajući praktične efekte nekih njezinih ispisanih redaka, možemo vidjeti dijelove Knjige omladini u nastavi građanskoga odgoja ili pak Dječje čitanke o zdravlju u zdravstvenom odgoju najmlađih. Sve navedeno svjedoči o iznimnoj interaktivnosti njezina stvaralaštva.

Kako je Ivanino djelo i samo plod poznavanja i upletanja različitih tematsko-idejnih sastavnica (narodno stvaralaštvo, strana književnost, slavenska mitologija, kršćanstvo, etička i društvena pitanja, odgoj i obrazovanje…), samo čitanje i poznavanje njezina djela ugradit će ono najvrednije iz njega u neke nove književne i općekulturne tvorevine. Stoga, čitajte Ivanu!

Autorica: Nataša Možgon, prof. | OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Ogulin