Samo zaslijepljeni tehnologijom misle da će knjige nestati

Pozorni promatrači primijetili su rane znakove. Prodaja Kindlea je na početku nadmašila prodaju tiskanih knjiga, ali od 2011. stalno opada. Sony je čak prestao proizvoditi svoje e-čitače.

Neki prodavački lanci poput britanskog Waterstonesa prošle godine prestali su prodavati Kindle i e-knjige izvan Velike Britanije, a prazno mjesto na policama su popunili knjigama, čija je prodaja porasla pet posto.

I Amazon je otvorio svoju prvu knjižaru.

Sada je službena Udruga izdavača Velike Britanije potvrdila taj trend.

Prošlogodišnja prodaja digitalnog sadržaja je pala sa 563 milijuna funti na 554 milijuna funti. Nakon godina stagnacije prodaja fizičkih knjiga je porasla sa 2,74 na 2,76 milijardi funti.

Prodaja knjiga je možda porasla potaknuta živahnim marketingom i popularnim naslovima, ali uvijek postoje i drugi razlozi. Istina je da digitalni čitači nikada nisu bili ni približno toliko popularni kao fizičke knjige. Udruga izdavača smatra da „čitatelji uživaju u fizičkoj knjizi, a taj užitak se ne može prevesti u digitalni oblik“.

Virtualne knjige, poput virtualnih izleta ili virtualnih veza, nisu stvarne. Ljudi se žele odmoriti od još jednog ekrana.

ŠTO JE POŠLO PO ZLU?

Očito je izdavačka industrija, poput drugih industrija prije nje (i poslije), pretrpjela veliki napad "tehnološkog blještavila": ono nije uspjelo razlikovati novosti i vrijednosti. Izdavačka industrija je mogla "pročitati" želje potrošača očaranih tehnologijom, ali nije mogla predvidjeti kako će tržište koje se sastoji od ljudskih bića reagirati na proizvod jednom kada novitet izblijedi. Čitanje značenja riječi nije konzumiranje proizvoda: to je iskustvo.

Kao što je to često slučaj, tržišni lider je bila glazbena industrija. Već na početku 21. stoljeća njezini prihodi su se drastično preusmjeravali s reprodukcije glazbe na živu glazbu. To je djelomično bilo zato što su snimanje i distribuiranje glazbe postali tako jeftini da se izgubila profitabilnost, ali uvelike i zato što se tržište promijenilo. Kupci, mladi i stari, željeli su svjedočiti glazbi uživo u društvu istomišljenika, pa su bili spremni platiti to iskustvo. Uskoro je isto počelo vrijediti za sport, kazalište, čak i razgovore uživo. Festival je utjelovio sve što su potrošači željeli.

Knjige su posljednji test. Doduše, neki festivali sada dijele knjige besplatno, a umjesto toga naplaćuju prezentacije i intervjue s autorima.

Ali, čini se da su samo kupnja, rukovanje i pričanje o knjizi povezani s onim čarobnim osjećajem koji zovemo „iskustvo“. Knjiga je nešto prelijepo. Knjiga je polica, knjiga je zid, knjiga je dom.

Knjiga je proglašena mrtvom s izumom radija. Dolaskom velikog digitalnog doba tiskanje na papiru je postalo stvar prošlosti. Kao i druga pomagala za čitanje, poput rotacijskih preša, linotipa i računala, digitalno doba je donijelo inovaciju u širenje znanja i užitka. Ali to je bilo sredstvo, a ne cilj.

Još od dana Caxtona i Gutenberga, tiskanje na papiru je pokazalo nevjerojatnu dugovječnost i oduprlo se još jednom izazovu.  [ IZ STRANIH IZVORA | theguardian.com ]