Glazba – daljinski upravljač za emocije

Glazba za nas ima emocionalno značenje. Jedna dobra definicija glazbe kaže: „Glazba je ono u što se pretvaraš dok je slušaš'.“ To znači da se, dok slušamo glazbu, pretvaramo u osobe koje bi mogle biti grube verbalno, nježne, razigrane ili nešto sasvim drugo.

Tako izborom glazbe koju slušamo sami sebe mijenjamo i programiramo.

S obzirom na to, čudno je da u školama, koje su ponajprije odgojne ustanove, nikada u kontekstu glazbe nema riječi o emocijama koje ona nužno izaziva?

Učimo o glazbi izdvojeno od naše reakcije na nju, kao da ona postoji sama za sebe bez slušatelja. Ona je radi te emocionalne reakcije napisana, jer kad toga ne bi bilo, nitko je ne bi slušao.

Želimo li doista djecu koja su puna informacija o glazbenim oblicima, dijelovima trube, značenju glazbenih termina kojima se ne koriste u praksi, a nisu svjesni svojih emocionalnih reakcija na glazbu.

Osvijestiti emocije, znati kako ih pokrećemo, koje ponašanje one pokreću, kada smo tužani ili sretni, kako to pokazujemo – potrebni su temelji da bi djeca imala zdrav odnos sa samim sobom i s drugima.

Razgovarati s učenicima o ljubavi, mržnji, tuzi, radosti, strahu i drugim emocijama koje glazba spominje ili izaziva, bilo bi doista zdravo i jako korisno. Znanje o tome ne treba se ocjenjivati, nego bi se moglo spominjati samo na razini informacije.

Vodeći brigu o njihovom načinu razmišljanja i unutarnjim procesima, učimo ih da brinu o sebi. Tek kada na takav način budemo radili s djecom, shvatit će da mogu biti drukčiji u razredu,  s obitelji i s prijateljima.

Transakcijska analiza smjer je psihoterapije koju je njezin začetnik Eric Bern namijenio kao pomoćno sredstvo u odgoju majkama, bakama, odgojiteljima i nastavnicima. On je na jednostavan način postavio neke osnove komunikacije i dao dobra rješenja koja su nam potrebna  u međuljudskim odnosima svaki dan.

Postoji vrlo pristupačna tehnika kojom se djecu od 8 do 13 godina može emocionalno osvijestiti i pružiti im životno korisna znanja. Elementi ove tehnike odlično bi se uklopili u dio glazbene kulture kod obrade nove pjesme i razgovora o tekstu iste.

U tekstu mnogih pjesama spominju se emocije, no izbor pjesama u osnovnoj školi mogao bi biti poboljšan kvalitetnijim i korisnijim tekstovima.

Mislim da bi niz radionica o emocionalnoj svjesnosti za nastavnike glazbene kulture mogao biti od pomoći.  

Sigurna sam da bismo svi voljeli vidjeti generacije mladih koje se ponašaju pristojno, lijepo se izražavaju i dobro komuniciraju, no to ne dolazi od učenja informacija, već davanjem kvalitetnih odgojno-obrazovnih sadržaja te, između ostalog, emocionalne pismenosti.

................

Slavica BEVANDA, prof. glazbene kulture, terapeut i trenerica neuro-lingvističkog programiranja