Razina naše izobrazbe zapisana je u genima

To je dosad najveće istraživanje te vrste u žarištu kojeg je bila genetika umjesto čimbenika poput motivacije, poticanja ili kvocijenta inteligencije koji se uobičajeno uzimaju u obzir za postizanje bolje izobrazbe. Gene valja uzeti u obzir

„Postignuće u izobrazbi složena je pojava na koju najviše utječu društveni i drugi čimbenici iz okoline, ali mi znamo da i geni igraju ulogu“, kaže profesor Peter VISSCHER s australskog Sveučilišta Queensland.

„Razina naše izobrazbe određuje brojne druge načine na koji se odvija naš život. Postoji naširoko prihvaćena povezanost između postignuća u izobrazbi i zdravstvenih posljedica, ali uzroke toga ne razumijemo potpuno.“

Iako geni utječu na našu izobrazbu, njihov je udio ipak zaista malen. Ta 74 gena zajedno obuhvaćaju samo 0,43 posto genetskog udjela ukupnog postignuća u izobrazbi. Pojedinci koji nose više tih gena imaju veće izglede ostati u procesu izobrazbe. Primjerice, sadrži li netko dvije kopije genske inačice s najjačim poznatim učinkom, ostat će u školi devet tjedana dulje od osobe bez kopija.

U sklopu istraživanja istraživači su analizirali genski materijal blizu 300 tisuća ljudi temeljem čega su identificirali 9 milijuna genskih inačica koje ovako ili onako mogu utjecati na školovanje. Međutim, 74 gena pokazala su najsnažniji utjecaj na razinu izobrazbe neke osobe.

Nalazi istraživanja nipošto nisu konačni. Istraživači još nisu sigurni kako djeluju geni povezani s izobrazbom. Budući da su u istraživanju ispitivani samo pojedinci čiji su pretci bili Europljani, nejasno je mogu li se rezultati istraživanja primijeniti na ljude koji žive u drugim dijelovima svijeta, poput Azije ili Afrike.

„Ključno je da posljednji nalazi ukazuju na to da naš obrazovni doseg nije zadan rođenjem. Postoje brojni drugi čimbenici koje valja uzeti u obzir“, napominje Visscher. „To je intrigantan komad slagalice koji izazovno otvara nove puteve istraživanja.“

Istraživanje također može pomoći znanstvenicima u razumijevanju nepoznatih aspekata biologije moždanog razvitka te u liječenju duševnih bolesti.

„Upotrijebi li se odgovorno, taj bogati istraživački materijal dopunjuje razumijevanje o nama ljudima. Primjerice, pronašli smo da su geni povezani s postignućem više razine izobrazbe, u prosjeku, također povezani i sa smanjenim rizikom obolijevanja od Alzheimerove bolesti“, navodi Visscher. „Te sitne genske razlike mogu nam napokon pomoći razumjeti zašto su pojedine osobe sklonije opadanju kognitivnih sposobnosti u odnosu na druge osobe.“ [ IZ STRANIH MEDIJA | i4u.com ]