5 amiških lekcija o roditeljstvu

To kaže Serena B. MILLER, autorica knjige ”Više nego sretni: Mudrost roditeljstva Amiša”. Millerova  je s koautorom Paulom STUTZMANOM napisala tu knjigu nakon što se naselila blizu Amiša u Južnom Ohiu, jer je primijetila da su njihova djeca bila ljubazna, lijepo odgojena i sretna – sve vrijeme. Shvatila je da njihovi roditelji vjerojatno rade većinu stvari kako treba te da bismo se u mnogočemu mogli ugledati na njih.

EVO PET SAVJETA O RODITELJSTVU KOJE JE NAUČILA OD AMIŠA:

1. ZAPOSLITE DIJETE

„Amiši uče svoju djecu da budu od pomoći u ranoj dobi“. Millerova kaže da je to savjet broj jedan. Male kućne poslove dijete treba dobiti već oko druge godine. Poslovi čine da se oni još kao mali osjećaju važnim dijelom obitelji. Jedan od zadataka bi mogao biti da spreme na mjesto svoje kapute i obuću. Jedna dovitljiva mama se dosjetila da u svaki uredno odložen kaput stavi poslasticu kao nagradu. Druga djeca bi znala da, ako ne spreme svoje kapute na mjesto, neće dobiti ni poslasticu. To bi u početku bilo podmićivanje, ali bi s vremenom izraslo u dobru i korisnu naviku.

Do četvrte godine amiška djeca već skupljaju jaja, postavljaju stol i plijeve korov u vrtu. „Dječji doprinos obitelji se poštuje i vrednuje“, primjećuje Millerova. „Fokus nije toliko na disciplini, nego na stvaranju navike i treningu.“ Svi ti poslovi tijekom dana, kao i puno igre na otvorenom, izgaraju višak energije koji bi inače bio usmjeren k lošem ponašanju.

2. DJECI DAJU KVALITETNU, NEPRERAĐENU HRANU

Millerova napominje da nije ni jednom čula amiško dijete kako se žali na posluženu hranu. Osim što fizički rad čini da zaista ogladne, taj isti rad u vrtu ih uči da poštuju hranu koja se iznosi pred njih. Znajući koliko je vremena proteklo u radu – od pripreme zemljišta za sadnju i sjetve, pa do plijevljenja, kopanja i zalijevanja te naravno berbe, sve što djeca rade djeluje na njihov apetit i poštivanja hrane.
Naravno da nisu probirljiva kada vide da njihovi roditelji cijeli dan provedu u vrtu ili njivi kako bi im donijeli te svježe sastojke za večeru. Kada djeca uče sama kuhati jednostavne obroke, poboljšavaju svoju prehranu. To ih udaljava od čipseva i brze hrane, a kuhinja je odlično mjesto za dodjelu malih poslova dok ne budu dovoljno velika da sama kuhaju obroke za sve.

Naučite svoje dijete kako da uzgoji bilo što jestivo – čak i ako su to samo svježe začinske biljke. I to im može pomoći da razviju veću zahvalnost prema hrani i smanje probirljivost.

3. OGRANIČITE KORIŠTENJE MEDIJA

„Tisuće brižno obrađenih reklama koje vidimo svake godine imaju jedan te isti cilj – da nas učine nezadovoljnim našim stvarima, našim životima, našim tijelima, našim zdravljem i našim domovima“, kaže Serena B. Miller. „Ako smo dovoljno nezadovoljni, oglašivači se nadaju da ćemo uskoro kupiti njihov proizvod. Amiši nemaju dugu listu želja za raznim proizvodima i njihova djeca ne kukaju za najnovijim igračkama jer rijetko znaju da uopće postoje.“ Također primjećuje da anoreksija gotovo ne postoji u kulturi Amiša. „Njihov kulturni fokus nije na fizičkoj ljepoti, nego na razvijanju vrijednosti ljudskog bića.“

To ne znači apsolutno ignoriranje televizije – neki Amiši čak imaju DVD-playere koji rade na baterije u svojim domovima. „Ti uređaji se čuvaju za duge zimske dane ili ponekad za dulje bolesti djeteta“, kaže Millerova. „‘Mala kuća u preriji“ i 'The Waltons' su favoriti, jer te emisije sadrže mnoge slične i njima podobne principe koje Amiši roditelji žele da njihova djeca uče. Svi roditelji mogu smanjiti utjecaj medija na svoj i dječji život uz malo dobre volje i samodiscipline.

4. NAUČITE DIJETE PRAVILU PRIORITETA

“Od malih nogu djeca Amiša uče da su njihove potrebe i želje važne, ali ne i važnije od potreba drugih”, objašnjava Millerova. „Svaku odluku roditelji Amiša donose pažljivo, najprije je promatrajući kroz filtar i ocjenjujući kako će ta odluka utjecati na obitelj u cjelini, a ne samo kako će to utjecati na pojedinca. Sebično ponašanje se ne tolerira dugo.“

Roditelji Amiši tom koncepcijom uče djecu da postanu davatelji – a najbolji način za tu lekciju je davanje samog sebe. „Nađite način da vaše dijete pomogne drugima“, sugerira Milerova. Bilo da je to pravljenje juhe za bolesnog prijatelja ili hranjenje susjedove mačke dok je on na putu, te akcije pomoći će djeci da prepoznaju potrebe drugih ljudi.

5. OSIGURAJTE OBITELJSKE TRENUTKE

Jedan otac Amiš je spomenuo Millerovoj da, kad se neka od njegove djece počne loše ponašati, on zna da je to znak kako je djetetu potrebno više njegove pažnje, koju mu on posvećuje sve dok se ponašanje ne popravi. „Njihov izabrani način života im omogućuje da provode više vremena zajedno kao obitelj“, priznaje Millerova. „Činjenica da nemaju struju znači da je obitelj na okupu navečer, a ne svatko u svojoj sobi ispred nekog ekrana. Umjesto toga, oni su zajedno, okupljeni u jednoj sobi i provode vrijeme čitajući, šijući, baveći se nekim zanatima, sastavljajući zajedno slagalice ili igrajući se zajedno.“
Iako je to težak zadatak mnogim roditeljima, Millerova predlaže da jednom tjedno priuštite djeci „staromodnu“ noć. „Djeca bezrezervno uživaju kada, umjesto električnih svjetiljki, upalite svijeće ili petrolejske lampe, skupite se oko njih i čitate ili se igrate društvenih igara“, kaže ona. Ničim pomućena pažnja pružena djeci melem je za njihove duše. [ IZ DRUGIH MEDIJA | alternativainformacije.com | Izvor: detinjarije.com/Yahoo ]