Sve na primjerima povijesnih građevina

...održan je seminar Learning History Through Historical Buildings (Učenje povijesti na primjerima povijesnih građevina). 

Seminar je vodio Juan Jose Jimenez MORENO na španjolskom jeziku, na engleski je prevodila Eva Melby. Posljednja dva dana seminara sudionicima se pridružila savjetnica iz povijesti Rosi Sanchez Valcarcel. U seminaru su sudjelovali učitelji povijesti iz Republike Češke te učiteljica povijesti u OŠ Žitnjak iz Zagreba Margita Madunić Kaniški. Organizatori su objasnili da prednost daju seminarima s manje sudionika (najviše od osam do deset) radi bolje komunikacije i razmjene iskustava.

 Cilj je seminara bio upoznati španjolsku kulturnu i povijesnu baštinu, naučiti kako je iskoristiti kao izvor za poučavanje povijesti u školama te kako naučeno primijeniti na primjere iz vlastite povijesti. Organizatori su zamislili da cijeli grad i okolica budu učionica. Tijekom posjeta odabranim lokalitetima sudionici seminara slušali su predavanja, a potom raspravljali o obrađenim temama te aktivnostima i metodama koje mogu primijeniti u nastavi. Uspoređivali su povijesne lokalitete u Španjolskoj s vlastitom kulturnom i povijesnom baštinom te razmjenjivali iskustva stečena u razredu.

Seminar je bio koncipiran kronološki, od prapovijesti do suvremenog doba. Svaki su dan sudionici obrađivali određeno povijesno razdoblje. Prvi dan seminara obrađeno je razdoblje starog vijeka. Tijekom posjeta arheološkom lokalitetu Tossal de Manises, koji se nalazi u središtu Alicantea, upoznali su se s nastankom grada u vrijeme Kartažana te njegovim razvojem tijekom rimske vladavine. Danas je taj vrijedni arheološki lokalitet zaštićen, no prije 50-ak godina vodile su se rasprave treba li ga sačuvati ili na tom mjestu sagraditi turistički kompleks. Lokalitet je spasila švedska profesorica arheologije, koja je sa svojim studentima došla na iskopavanje i pritom doznala da vlasnici zemljište namjeravaju prodati privatnim investitorima za gradnju hotela. Ona i njezini studenti vezali su se za iskopine te nisu dopustili pristup bagerima ni početak gradnje.

Taj je čin prisilio gradske vlasti da od privatnika otkupe zemljište te ga urede za posjet građana i turista. Svake godine u srpnju i kolovozu arheolozi iskapaju na tom bogatom nalazištu – zbog nedostatka novca istraživanja nije moguće provoditi tijekom cijele godine. Nakon obilaska Tossal de Manisesa, sudionici su raspravljali o tome kako takav lokalitet iskoristiti u nastavi povijesti, ali i o važnosti učenja povijesti. Zaključak je bio da je iznimno važno djecu upoznati s povijesnom baštinom koja nas okružuje te na taj način kod njih potaknuti svijest o potrebi njezina očuvanju. Predloženo je da učenici u debati izlože dva suprotstavljena gledišta. U debati bi učenici trebali naučiti argumentirano iznositi svoje mišljenje te da moraju poštovati pravo drugoga da iznese svoje, drukčije mišljenje. Uloga učitelja tijekom ovakve aktivnosti bi bila da daje upute, prati razvoj debate i ocjenjuje učenike. Učitelj među učenicima treba odrediti moderatora i tajnika koji bi bilježili mišljenja koja iznose učenici suprotstavljenih skupina. Na kraju debate moderator bi na temelju izrečenog i zabilježenog izveo zaključak.

Drugog dana seminara tema je bila srednji vijek, arapsko osvajanje Pirenejskog poluotoka. Sudionici su najprije u gradu Elche obišli zasad palmi Palmeral de Elche koji je 2000. godine upisan u UNESCO-v popis svjetske baštine kao jedan od najvećih i najstarijih na svijetu (potječe iz 5. stoljeća pr. Krista). Palme su u Španjolsku donijeli Feničani, a Arapi su se njima koristili kako bi svoje poljoprivredne nasade zaštitili od sunca i suše. Sadili su ih oko polja koja su oblikovali u pravokutnike. Zbog oblika palmine krošnje polja su cijeli dan djelomice bila u hladu.

Palmeral de Elche najbolje se vidi s tornja bazilike sv. Marije koja se nalazi u blizini. U toj se bazilici više od 500 godina održava misterij u čast uznesenja Djevice Marije (srednjovjekovna drama Misterio de Elche). Zahvaljujući povlastici pape Urbana VIII. iz 1632. godine, to je jedina srednjovjekovna drama na svijetu koja se održava unutar crkve. I danas se izvodi na isti način i s istim rekvizitima. Godine 2008. Misterij iz Elche uvršten je u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

Nakon rekonkviste u Španjolskoj je ostalo vrlo malo arapskih građevina jer su kršćanski osloboditelji željeli izbrisati sve tragove postojanja nekadašnjih gospodara. U Elcheu se nalazi arapsko kupalište koje je sasvim slučajno očuvano nakon rekonkviste. Na temeljima kupališta sagrađen je samostan, a nekadašnje je kupalište služilo kao skladište.

Idući lokalitet koji su posjetili sudionici seminara bila je utvrda Atalaya u gradiću Villeni. Utvrdu su počeli graditi Mauri u 11. stoljeću, a od 13. stoljeća u rukama je kršćanskih plemića koji su je dograđivali tijekom cijelog stoljeća. Utvrda je odigrala važnu ulogu tijekom rata za španjolsko naslijeđe početkom 18. stoljeća i ustanka protiv Napoleonove vlasti početkom 19. stoljeća, nakon kojeg je napuštena. Promjene gospodara uvelike su utjecale na okolno stanovništvo. U vrijeme arapskog osvajanja nije se provodila nasilna islamizacija, no kada su kršćani oslobodili Pirenejski poluotok, nametali su svoju vjeru i progonili one koji su bili druge vjeroispovijesti, posebice Židove i muslimane. One koji su se pokrstili tretirali su kao građane drugog reda. Pokršteni Židovi i muslimani živjeli su u zasebnim dijelovima grada, a s utvrde je i danas vidljiv dio zida koji ih je odvajao. Utvrda je restaurirana polovicom 20. stoljeća. Svake se godine u utvrdi održava bitka između Maura i kršćana, a taj je događaj turistička atrakcija ovog kraja.

Na tim su lokalitetima sudionici seminara raspravljali kako na ovakvim primjerima naučiti učenike da donose ispravne odluke i rješavaju probleme. Za obje aktivnosti predložene su tablice koje učenici moraju popuniti te pitanja na koja moraju odgovoriti da bi ispravno odlučili ili riješili problem. Da bi donijeli ispravnu odluku, učenici moraju odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja: što čini odluku nužnom, koje su opcije, koje su moguće posljedice izbora, koliko su važne navedene posljedice, koja je najbolja opcija u svjetlu navedenih posljedica.

Da bi riješili određeni problem, učenici moraju odgovoriti na nekoliko pitanja koja bi ih trebala dovesti do rješenja: u čemu je problem, zašto je to problem, koja su moguća rješenja, što bi mogli biti rezultati svakog od navedenih rješenja te koje je rješenje najbolje i zašto. Pitanja su uobličena u tablice radi lakše preglednosti. Ako učenici usvoje ovakav način razmišljanja, bit će im to korisno ne samo na nastavi povijesti nego i u daljnjem životu.

Tema trećeg dana bilo je suvremeno doba, modernizam. Španjolska je bila neutralna u oba svjetska rata, ali je zato Španjolski građanski rat 30-ih godina 20. stoljeća ostavio duboke tragove. Pred gradskom tržnicom u Alicanteu, koja je primjer industrijske arhitekture, spomenik je koji je posvećen civilnim žrtvama rata, a u prostoru tržnice sačuvan je sat koji je stao u trenutku bombardiranja te alarm koji se nije oglasio na uzbunu pa se ljudi nisu sklonili na vrijeme.

U blizini gradića Novelde nalazi se svetište sv. Marije Magdalene koje je nastalo početkom 20. stoljeća i koje nazivaju mini Sagrada familia jer uvelike podsjeća na slavnu Gaudíjevu crkvu koja se nalazi u Barceloni. U Noveldi su sudionici seminara obišli Modernističku kuću muzej sagrađenu potkraj 19. stoljeća.

Kuću je dala sagraditi jedna moćna i bogata žena, a u duhu tog vremena, sve detalje na kući i u kući razradio je jedan čovjek. To je razdoblje kada je arhitekt projektirao sve, od konstrukcije kuće do najsitnijih dekora unutar nje. Obitelj nije dugo živjela u toj kući jer su imali i druge rezidencije. Nakon građanskog rata 30-ih godina 20. stoljeća kuća im je oduzeta i pretvorena u školu. 

Na tim primjerima učenici mogu određivati u kakvim su odnosima dijelovi i cjelina. Učenici odgovaraju na pitanja: koji manji dijelovi sačinjavaju cjelinu, što bi se dogodilo da koji od dijelova nedostaje, koja je funkcija svakog dijela, kakav je odnos između dijelova i cjeline. Da bi učenici lakše razumjeli odnose između cjeline i dijelova, u razredu se može napraviti jednostavan eksperiment.

Učitelj može donijeti malo zemlje i štap te pokazati učenicima što se događa kad se štap zabode u mekanu zemlju. Štap bi, naravno, pao nakon nekog vremena, ali ako bismo ga utaknuli u čvrstu podlogu, ostao bi stajati uspravan. Zaključak bi trebao biti da bi se isto dogodilo i s kućom kad ne bi imala čvrste temelje, odnosno da bi građevina opstala i preživjela sve uvjete i događaje u njoj kad bi bila sagrađena na čvrstim temeljima. 

Četvrtog dana seminara organiziran je razgled katedrale u Orihueli te škole Santo Domingo. Orihuela je bila središte pokrajine tijekom i nakon rekonkviste. Nakon velikih geografskih otkrića, grad se obogatio na trgovini začinima. Gradnja katedrale počela je tijekom borbi za oslobođenje od Maura u gotičkom stilu, a za renesanse i baroka je nadograđivana. U klaustru nekadašnjeg samostana, koji je nekad bio uz crkvu, nalazi se križ koji je podignut tijekom rekonkviste.

Križevi su se u to vrijeme podizali na vidljivim mjestima kako bi označili da je mjesto kršćansko. Pred jednim od ulaza u katedralu nalazi se plato ograđen lancem. Taj je prostor bio azil za sve one koji su bježali od progonitelja. Kad bi bjegunci preskočili lanac, bili bi zaštićeni od svjetovnih zakona, ali ne i od Božjih.

U blizini katedrale nalazi se škola Santo Domingo koja se gradila tijekom renesanse i baroka. U sklopu škole raskošna je barokna crkva kojom se koriste isključivo učenici škole. Na primjerima tih građevina učenike možemo naučiti da uočavaju sličnosti i razlike, pri čemu im mogu pomoći pitanja: u čemu je sličnost, a u čemu je razlika, koje su sličnosti i razlike važne, koje kategorije ili uzorke vidiš u tim važnim sličnostima i razlikama, kakvu interpretaciju ili zaključak sugeriraju uočene sličnosti i razlike. Učenicima možemo zadati pismeni zadatak u kojem bi usporedili dva predmeta ili pojma.

U uvodnoj rečenici bi imenovali odabrane predmete ili pojmove koji su istodobno slični i različiti. U sljedeće tri rečenice trebali bi objasniti što detaljnije u čemu je sličnost, a u iduće tri u čemu su razlike. Posljednja rečenica trebala bi biti zaključak donesen na temelju usporedbe.

Danas je Santo Domingo privatna katolička škola s 42 razreda učenika različitih uzrasta, od vrtića do srednje škole. Privatne katoličke škole polaze isključivo učenici katoličke vjeroispovijesti te se učitelji i učenici ne suočavaju s problemima kakve imaju državne škole u kojima često dolazi do sukoba između katolika i muslimana, pogotovo danas zbog političkih događaja u svijetu. Da bi se izbjegli takvi sukobi, potrebno je učenike poučiti poštovanju i razumijevanju različitih vjerovanja.

Španjolci smatraju da bi u državnim školama učitelji trebali zadržati neutralnost, tj. ne bi smjeli favorizirati određenu religiju ili osuđivati ateizam. Mišljenja su da je poticajno i pozitivno poučavati djecu različitim vjerovanjima i njihovu utjecaju na društvo, a negativno je indoktrinirati učenike. Ciljevi aktivnosti koje učitelji provode na nastavi jesu pomoći učenicima da definiraju i razumiju vjersku slobodu te nauče razgovarati o vjeri s poštovanjem. Osnovna pitanja na koja trebaju odgovoriti jesu: što je vjerska sloboda te zašto treba iskazivati poštovanje prema vjerskim uvjerenjima drugih ljudi. U svoje bilježnice učenici zapisuju nazive što više različitih religija, vjerovanja ili uvjerenja. Svoj popis dijele s ostalima u razredu.

Nakon toga pokušavaju svojim riječima objasniti što je vjerska sloboda. Potom učitelj zadaje učenicima zadatak da istraže neku od religija i izrade plakat na zadanu temu. Plakat bi trebao sadržavati osnovne podatke: temelji vjerovanja, svete knjige ili tekstovi, proslave ili ceremonije, način odijevanja. Učenici svoje plakate prikazuju u razredu, a nakon toga se postavljaju pitanja u skladu s pravilima „govora s poštovanjem” (imam pitanje o..., možeš li mi reći više o..., mislim da je zanimljivo da ti..., to me podsjeća na..., prije sam mislio/la ..., a sada mislim ..., hvala ti što si mi rekao/la više o..., možeš li mi molim te reći još nešto o...). Na kraju aktivnosti učenici izlažu svoje plakate u učionici tako da se svi mogu informirati o zadanoj temi. Španjolski učitelji predlažu i dodatnu aktivnost, a to je da se u školi organizira Dan vjerskih različitosti na kojem bi svi učenici, učitelji i ostali djelatnici škole mogli učiti o različitim vjerskim običajima i tradicijama. Moguće je na taj događaj pozvati i goste govornike iz lokalne zajednice koji bi održali predavanje i sudjelovali u raspravi.

Posljednji dan seminara bio je posvećen prapovijesti. Sudionici su posjetili špilju La Sarga u kojoj u prapovijesne slikarije. La Sarga je otvorena za posjetitelje dvije nedjelje u mjesecu i prema tome organizatori planiraju seminar. Godine 1998. UNESCO ju je proglasio svjetskom baštinom. Slikarije potječu iz tri različita razdoblja. Najstariji crteži nastali su otprilike prije 7000 godina, a njihovi autori bili su prvi poljoprivrednici. Mlađi slojevi crteža nastajali su tijekom neolitika i metalnog doba, od V. do II. tisućljeća pr. Krista. Prikazuju uglavnom životinje, prizore iz lova, nekoliko ljudskih likova te nekoliko simbola koji, pretpostavlja se, simboliziraju plodnost. Špilja nije služila za stanovanje, nego je vjerojatno bila prapovijesno svetište. Zbog svojeg položaja i otvorenosti, La Sarga je izložena različitim vremenskim uvjetima te će crteži, koji su već sada slabo vidljivi, s vremenom nestati. Zasad ne postoji način da ih se zaštititi. Uporaba bilo kakve kemikalije za crteže bi bila pogubna.

Zbog toga djelatnici Arheološkog muzeja u Alcoyu dopuštaju da se crteži fotografiraju kako bi na taj način ostali sačuvani te podsjetnik posjetiteljima. Nakon obilaska špilje, sudionici seminara razmijenili su iskustva o metodama kojima se koriste za obradu prapovijesti. Savjetnica iz povijesti prenijela je iskustva španjolskih učitelja koji su u posljednje vrijeme uočili da djeca nisu sposobna održati kratko izlaganje na zadanu temu. Zbog toga učitelji u školama, bez obzira na predmet, učenicima zadaju teme o kojima moraju govoriti jednu minutu. Učenici, npr., dobiju zadatak pripremiti vijest o nekom događaju ili nekom lokalitetu poput špilje La Sarga. Da bi to učinili, moraju se ponajprije dobro informirati o temi, a zatim pripremiti izlaganje koje će netko od učenika snimiti. Snimke se puštaju u razredu i analiziraju.

U završnom dijelu seminara sudionici su iznijeli svoje mišljenje o suvremenoj nastavi povijesti. Zaključak je bio da učenike treba poučiti kako razmišljati kritički zahvaljujući sadržajima kurikuluma, naučiti ih kako rješavati probleme te donositi svjesne i savjesne odluke koje će pozitivno utjecati na njih same, ali i društvo u cjelini. Jedna je od temeljnih ideja seminara bila da učenike valja upoznati s povijesnom baštinom kako bi se kod njih stvorila svijest o potrebi njezina očuvanja. Druga, no ne i manje važna ideja bila je da treba učiti o svojoj, ali i tuđoj povijesti, o drugima narodima, njihovim vjerovanjima, običajima jer na taj način, upoznavajući sebe i druge, razumijevajući procese i događanja u prošlosti, stvaramo dobru podlogu za razumijevanje sadašnjosti te poboljšanje međuljudskih odnosa, vjerskih, rasnih, spolnih itd.

...

Zagrebačka OŠ Žitnjak prošle je godine Agenciji za mobilnost Europske unije prijavila projekt Erasmus + Kreativno i interaktivno poučavanje (K1). Agencija je odobrila program i dodijelila školi financijsku potporu od 18.361 eura. Glavna je tema projekta bilo kreativno i interaktivno učenje povezano s kreativnim metodama poučavanja uz upotrebu suvremenih tehnologija u nastavi. Učiteljima je to bilo neprocjenjivo iskustvo koje mogu primijeniti u daljnjem radu s učenicima. Koji su rezultati postignuti tim projektom i neke od novih ideja koje su učitelji primijenili u radu s učenicima možete pogledati:

........................

Margita MADUNIĆ KANIŠKI,  prof.

...

Margita Madunić Kaniški, profesorica francuskog jezika i povijesti, 18 je godina zaposlena kao učiteljica povijesti u OŠ Žitnjak u Zagrebu. Suautorica je udžbenika i radne bilježnice za povijest Tragom prošlosti 6 u izdanju Školske knjige te mnogobrojnih drugih metodičkih materijala za nastavu povijesti. Bila je članica povjerenstva za izradu HNOS-a za povijest, članica Županijskog povjerenstva za provedbu natjecanja iz povijesti, predsjednica Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja iz povijesti i mentorica studentima povijesti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Osijeku. Sudjelovala je u mnogobrojnim edukacijama, radionicama i konferencijama za učitelje povijesti u zemlji i inozemstvu, i to ne samo kao polaznik nego i kao predavač. Sudjelovala je i u projektima Centra za demokraciju i pomirenje jugoistočne Europe iz Soluna, ADRA-e iz Danske, Zaklade za ekonomske i društvene studije iz Istanbula, Euroclija i Yad Vashema.

...

U sklopu Erasmus + programa Osnovna škola Žitnjak prijavila je projekt Kreativno i interaktivno poučavanje tijekom kojega je sudjelovala na seminaru Learning History Through Historical Buildings (Učenje povijesti na primjerima povijesnih građevina) u Alicanteu u Španjolskoj.