5 načina na koje možete pomoći djeci

Okrećete se, očekujući da pred vama stoji krvožedna zvijer, ali ispada da je riječ o puno manjoj životinji – poput vjeverice.

No, vi se oprezno vraćate do svoje pećine. Nakon što ste stigli kući, ženi i djeci, otkrivate da ste zaboravili vrč s vodom.

„Gdje ti je glava!?“ – pita vas žena nervozno.

Stvar je u tome da ste bili ometeni. Vaš mozak preusmjerava pozornost i energiju u preživljavanje i oprez. U tom trenutku vi ste zaboravili vrč s vodom i jednostavno ste se vratili kući. Ekvivalent tome u današnjim vremenima je kada uđete u prostoriju potražiti naočale, a nešto drugo vam zapne za oko i zaboravite zašto ste uopće ušli u tu prostoriju.

Prema svojoj naravi, mi smo skloni distrakcijama.

To je ono što uzrokuje da naš mozak promijeni svoj izvorni tijek radnje pri stvaranju novog stimulansa.

Moramo uzeti u obzir da živimo u eri pametnih telefona, tableta, laptopa i školskih uređaja koji proizvode raznorazne zvukove, zbog čega neprestano gubimo fokus. Ja to zovem „notifistrakcijskom bolešću“. Unatoč trudu da se fokusiramo, naši mozgovi se još vraćaju na onaj prethistorijski trenutak pucanja grančice kad god nas naši uređaji obavijeste da se nešto dogodilo.

DOBRA JE VIJEST da postoje neki vrlo jednostavni "lijekovi" za to.

Kao roditelj i administrator tehnološki vrlo osviještene zajednice pokušavam pomoći djeci (i odraslima) da upravljaju svojim digitalnim životima. Ono što slijedi su neki osnovni „recepti“ koji mogu pomoći učenicima – i vama – da bolje upravljate stalnom bujicom smetnji.

■ UGASITE UPOZORENJA O OBAVIJESTIMA. Ja sam ugasio sva zvučna upozorenja na svom mobitelu, osim onih za tekstualne poruke i telefonske pozive. Iako se to možda ne čini puno, u jednom trenutku sam dobivao i obavijesti kad bi moji prijatelji posjetili neki novi restoran. Trebam li zaista to znati?

■ NEMOJTE ODMAH ODGOVARATI NA SVE. Možete brzo odgovoriti na tekstualne poruke, snapchatove i emailove, ali to ne znači da i morate to činiti. Povremeno si uzmite pauzu i nemojte odmah odgovoriti. U nekim slučajevima nedostatak vašeg odgovora smanjit će distrakcije koje dolaze i dopustiti vam da se usmjerite na svoje zadatke.

■ UPOTRIJEBITE „POMODORO TEHNIKU“. To je odličan način za fokusiranje na važne projekte. Evo kako funkcionira: zapišete cilj ili projekt na kojem morate raditi. Zatim isključite sve notifikacije, ugasite e-mail i isključite mobitel na 25 minuta. Kad vrijeme istekne, uzmite pauzu od pet minuta da biste provjerili e-mail, društvene medije, stavili odjeću u perilicu itd. Kad vrijeme za odmor istekne, postavite tajmer na sljedećih 25 minuta i počnite iznova.

■ USTANITE I POĐITE VAN. Ako sve ostalo ne uspije, ponekad se jednostavno moramo vratiti svojim primitivnim korijenima i prošetati na svježem zraku (bez mobitela). Dodatni kisik će probuditi i uzbuniti mozak, dopuštajući vam da se usmjerite na zadatak ili projekt na kojem radite. U učionici korištenje „pauza za mozak“ može osvježiti i ponovno pokrenuti mozak.

■ OMOGUĆITE SI VRIJEME ZA REFLEKSIJU. Uz stalnu povezanost i interakciju, ponekad je teško razmišljati. To je gotovo kao da vaš mozak svako malo postane ladica u koju smještate stvari koje moraju biti organizirane, ali i one koje su za bacanje u smeće. Otkrio sam da mi uzimanje čak i kratkih pauza od dviju do pet minuta svaki dan za razmišljanje i postavljanje ciljeva pomaže da budem produktivniji i manje podložan smetnjama tijekom dana. U učionici možete reći učenicima da vode dnevnik, ili isključite svjetlo i dopustite djeci da samo sjede i razmišljaju o svom danu. Ta aktivnost može usredotočiti učenike i pomoći im postaviti ciljeve i misliti o izazovima koji su pred njima.

 Naposljetku, svi smo mi ometeni raznim distrakcijama već tisućama godina, ali vrijeme je da počnemo upravljati tim smetnjama. Idući put kad obolite od "notifistrakcijske bolesti", zapitajte se je li zaista potrebno da budete obaviješteni kad perilica opere rublje. Ako nije, počnite isključivati raznorazna upozorenja. Mogli biste se i naći u situaciji u kojoj će vas ometati ugodnije stvari, poput prirode ili ptica ili… vjeverica!

Dakle, što sam ono govorio?

........................

NAPOMENA:

• Autor članka je Carl Hooker – ravnatelj inovativnog i digitalnog učenja na Eanes ISD u Teksasu, gdje je predvodio provedbu programa mobilnog učenja koji je stavio iPadove u ruke 8000 učenika diljem okruga. Osnivač je „iPadpalooze,“ trodnevnog festivala učenja koji slavi napredak što su ga iPadovi omogućili u edukaciji.
• Izvor: iste.org