Objavljen prvi priručnik o diskriminaciji i mobbingu

Priručnik potpisuju Snježana Vasiljević, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i Mario Vinković, radnopravni stručnjak i voditelj Jean Monnet katedre za europsko radno pravo, pravo jednakosti i pravo ljudskih prava na osječkom Pravnom fakultetu.

Prema rezultatima šestog europskog istraživanja o uvjetima rada, u 2015. godini na području EU, 17 % žena i 15 % muškaraca bilo je izloženo negativnom društvenom ponašanju, 7 %  svih radnika navelo je kako su doživjeli neki oblik diskriminacije, a statistički pokazatelji uključili su i ponašanja vezana uz mobbing.

Posljednjih godina i u Hrvatskoj se prepoznaje problem mobbinga ali postavlja se pitanje kako pravno urediti taj problem budući da prava radnika djelomično uređuju i štite Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Predsjednica udruge Mobbing, Jadranka Apostolovski, istaknula je kako veliki problem leži u neprepoznavanju problema kod pojedinih sudaca i sutkinja koji rješavaju radne sporove vezane uz mobbing i diskriminaciju.

UPRAVO KROZ OVAJ PROJEKT ŽELI SE STOGA EDUCIRATI RADNIKE I RADNICE TE PRAVNIKE I PRAVNICE, PA JE U PRIRUČNIKU DETALJNO OPISANO ŠTO JE TO MOBBING, KOJI OBLICI POSTOJE I KAKO IH PREPOZNATI, A PRIKAZUJE SLUČAJEVE IZ PRAKSE TE HRVATSKI I EUROPSKI ZAKONODAVNI OKVIR.

Mobbing je, između ostalog, u priručniku opisan kao „oblik ponašanja na radnome mjestu u kojemu pojedinac ili skupina osoba sustavno, tijekom duljega vremena, psihički zlostavlja drugu osobu s ciljem ugrožavanja ljudskoga dostojanstva, integriteta, ugleda i časti."  

KAO VRSTE MOBBINGA NAVEDENI SU:

• vertikalni mobbing (vertikalni silazni mobbing), u slučajevima kada nadređeni zlostavljaju podređene; 
• obrnuti mobbing (obrnuti vertikalni mobbing, uzlazni vertikalni mobbing)  kada podređeni zlostavljaju nadređenoga, rijedak u praksi; 
• strateški mobbing kao podvrsta vertikalnoga mobbinga kod kojega se upravljački tim tvrtke sustavno fokusira na psihičko zlostavljanje radnice/radnika koji su ocijenjeni kao nepoželjan ili nepotreban dio radne snage; 
• bossing, druga vrsta vertikalnog mobbinga, kada se nadređeni/e neprijateljski odnosi/e prema niže rangiranim radnicima/radnicama agresivnim i vrijeđajućim ponašanjem; 
• horizontalni mobbing obilježava zlostavljanje koje potječe od osoba iz radnoga okruženja koje se nalaze u istoj subordinacijskoj ravni, odnosno nisu ni nadređeni ni podređeni zlostavljanome radniku/radnici i 
• emotivni mobbing  koji se javlja u slučajevima čije je ishodište u osjećanjima poput zavisti, ljubomore, ljutnje, neprijateljstva i antipatije pa se najčešće manifestira kritiziranjem rada, ponižavanjem, uvredama, podmetanjima, sprječavanjem dotoka informacija na koje radnik ima pravo ili od kojih ovisi u ispunjavanju radnih zadaća.

U priručniku je također istaknuto kako uspjeh radnika ili radnice u sudskom postupku dobrim dijelom ovisi o kvalitetno postavljenom tužbenom zahtjevu, upotpunjenom prikupljenom medicinskom dokumentacijom i liječničkim vještačenjem njegova psihofizičkoga zdravlja pa precizirana ponašanja kao što su napadi na mogućnost izražavanja, napadi na društvene kontakte, napadi na ugled,  napadi na kvalitetu životne i radne sredine te napadi na zdravlje trebaju pomoći identificirati postojanje psihičkoga zlostavljanja na radnome mjestu.

Kao uzroci mobbinga navode se karakteristike ličnosti žrtve i počinitelja tako da su žrtve okarakterizirane kao visoko inteligentne, moralne, psihološki stabilne osobe, 'poštenjačine', kao kreativni/e, talentirani/e i inventivni/e zaposlenici/e, mladi/e radnici/e, ali i oni starije dobi, pripadnici/e manjinskih grupa, invalidi, žene, osobe koje traže bolje uvjete rada i oni koji su ocijenjeni kao višak radne snage, a zlostavljači/ce kao narcisoidni pojedinci, nesposobni za empatiju, paranoidne osobe, osobe koje imaju izgrađenu sliku o sebi kao jedinstvenim ličnostima, snažne osobe koje puno zahtijevaju od podređenih u radnome okruženju, ali i sociopati i psihopati. [ IZ DRUGIH MEDIJA | biologija.com.hr ]