Škola kao kazalište

Pola osam ujutro u sjevernoj danskoj pokrajini. Christian, 16, igra graničara s kolegama iz razreda – u oklopu. Tako se pojačava ranojutarnja vježba, kaže on. On se, kao vitez, mora brzo dovesti u formu prije sljedeće bitke. To je ovdje svima jasno.

U školi Østerskov Efterskole, u danskom gradu Hobru, učenici svladavaju cijeli program igranjem uloga. Efterskole je internat za djecu od osmog do desetog razreda. To je nastavna forma koja postoji samo u Danskoj.

• Ideja Efterskole nastala je u 19. stoljeću s ciljem da obrazuje učenike demokratski i osposobi ih za njihovu akademsku i profesionalnu budućnost.

Takvi internati su još popularni kod Danaca. Čak 15 posto učenika provodi barem jednu akademsku godinu u Efterskoli. Često te škole imaju posebno usmjerenje – sport, glazba ili samo igranje uloga kao u Hobru.

MATEMATIKA – NASTAVNIK GLUMI ARHIMEDA

Sat vremena kasnije. U međuvremenu se Christian ponovno presvukao u traperice i majicu. Morten Brøsted, Christianov nastavnik matematike, međutim, nosi dugu bijelu haljinu. On glumi Arhimeda koji je zaboravio vlastiti zakon. Učenici mu moraju pomoći da se prisjeti. „Maloprije, dok sam ležao u kadi, još sam ga imao, a sad je odjednom nestao! Otkud da počnem?“ – „Počnite s udarom“, predlaže Christian. „U ravnoj liniji“, dodaje jedan učenik. „Da počnemo ravnom linijom“, raduje se Brøsted alias Arhimed. Svojim otvorenim gestama i uzbuđenim stilom, uvlači Brøsted sve u igru.

Zabava je očita prednost tog oblika nastave. Ali, koje su prednosti te metode poučavanja vezane za krajnju korist? „U tradicionalnom školskom sustavu nastavnik sjedi za stolom, pred razredom, i ocjenjuje“, kaže ravnatelj Østerskov Efterskole Mads Lunau. „Tako učite sljedeće: Ja sam onaj kojeg vrednuje učitelj. To je uloga koju teško da ćete trebati u stvarnom životu. “ Lunau je osnovao školu 2006. i sam je aktivni igrač uloga. „Ako kažemo: ovdje morate postići to da možete nastaviti igrati u ovoj predstavi, tada je to puno bliže onome što ćete doživjeti na radnom mjestu. Moderni poslodavac će pokušati motivirati radnike za određenu stvar, to je vrlo važno, a to je upravo ono što mi činimo na nastavi.“

Prosjek ocjena dovoljno govori o koncepciji igranja uloga: prema standardima koje je postavilo središnje ministarstvo obrazovanja, učenici iz škole Østerskov su malo bolji od svojih vršnjaka koji su pohađali klasičnu nastavu.

Na satu njemačkog Christian i njegovi kolege imaju zadatak odvratiti teroristkinju Ulrike Meinhof, koju igra Iris Sanders-Depcik, njihova nastavnica njemačkog, od bacanja bombe – na njemačkom. „Zašto ne pišete za neke novine“, pita Christian, pomalo se ustručavajući. „Jer se ljudi ne mogu drugačije pridobiti“, vikne Sanders-Depcik i skoči na stol.

Lisa Gjedde, istraživačica procesa učenja na Sveučilištu Aalborg, pratila je Østerskov Efterskolu cijelu školsku godinu. Uvjerena je da koncepcija igranja uloga uspješnije priprema učenike za budućnost nego klasična nastava. „Naš školski sustav je doista industrijski sustav u kojem učenici trebaju naučiti samo nekoliko uloga: biti na vrijeme i primati upute.“ Danas se, međutim, traže inovativnost i kreativnost. Važno je osposobiti učenike da se uvijek iznova pronalaze. „Neprestano izranjaju nove stvari za koje čovjek mora biti sposoban.“

PREDNOSTI TRADICIONALNE NASTAVE

Beate Wischer, profesorica pedagogije na Sveučilištu u Osnabrücku, daje prednost tradicionalnoj nastavi: „Mislim da je pretjerano tvrditi kako naše društvo više treba inovativne i kreativne ljude. Mi zapinjemo i u mnogim drugim strukturama. Objašnjavam svojim učenicima 'skriveni kurikulum', za školu uvijek pomalo provokativan – učenici bi također trebali naučiti da se pola sata dosađuju, umjesto da ih netko stalno nadgleda.“

Početkom 2013. Lisa Gjedde isprobala je koncepciju iz Østerskova na dvije javne škole – prilagođenu njihovim okvirima. Tu je raspored manje fleksibilan nego u internatu. Interdisciplinarno igranje uloga trebalo bi u redovnim školama postati alat koji se koristi u fazama. U tako modificiranom obliku igranje uloga bilo bi razumna i prihvatljiva koncepcija, misli profesorica pedagogije Wischer. „Mislim da bi se nešto takvo moglo primijeniti i u Njemačkoj. Škole bi se mogle i trebale profilirati pomoću specifičnih koncepcija, a ako bi se roditelji zainteresirali, funkcioniralo bi to i kod nas.“

..................

NAPOMENA:

• Autor članka je Miriam ARNDTS
• Izvor: zeit.de