Ovako se izlaže savršen referat

Savršen referat čine: zanimljiva tema, ne preopširan sadržaj, solidno istražene činjenice i mudro birane riječi. Temelj za interesantnu i zabavnu prezentaciju treba se postaviti nekoliko tjedana prije: pravovremenom i temeljitom pripremom.

■ MUDAR IZBOR TEMA

Najvažnije pitanje pojavljuje se na početku – što mi je tema? Odgovor je složen kao otprilike planiranje putovanja na odmor. Poduzme li čovjek previše, postaje stresno. Doživi li samo stvari koje su mu već poznate, postaje dosadno. Ako se ne dogodi nekoliko iznenađenja, sudionici gube volju. Ono što čini dobar izbor ciljeva putovanja je ujedno i ono što čini dobar smjer u traženju teme za referat. Treba uzeti u obzir i različite slobode koje daje nastavnik.

1.  Propisuje li nastavnik temu, učenik bi se toga trebao držati precizno i imati na umu točnu formulaciju (npr. „Stalaktiti u špiljama franačke Švicarske“).
2. Nadtema: ako nastavnik odredi široku temu kao što je npr. 'Špilje' i dopusti učenicima da samostalno odaberu aspekt obrade, također trebate pažljivo birati. Skupite i razvrstajte najbolje ideje, a potom se odlučite za jednu. Pod najbolje se podrazumijeva: ne preopširno, ne teško razumljivo i ne prebanalno. Zatim provjerite s nastavnikom je li suglasan s temom. Također izbor vremenske točke u jednoj školskoj godini može biti presudan. Hrabri učenici, oni koji probijaju led, često dobivaju dobre ocjene.
3. Slobodan izbor – ima svojih prednosti i mana kada se tema smije odabrati potpuno samostalno (u okviru predmeta). Bez obzira na punu slobodu, učenici se osjećaju preopterećeno. Savjet: razmislite o tome što ljude zanima (hobi, društvo, strasti) ili koje informacije su im bliske (poznajete li nekog zanimljivog koga biste mogli intervjuirati).

Stručni savjet: „Postoji jednostavno pravilo – što je veći entuzijazam za temu, snažnije će frcati iskre prema vašim kolegama. Najbolje je krenuti od sebe: što me je u posljednje vrijeme fasciniralo (knjiga, rasprava)? Čime bih se mogao intenzivno baviti?“ kaže Elisabeth WASSERSCHEID, trenerica prezentacija.

■ OSIGURAJTE PREGLEDNOST

Ovo također poznajete s odmora: dolje, u dolini, možete vidjeti samo malo krajolika, ali ako se popnete na planinu, imat ćete odjednom potpuni pregled. Tako je i kod referata, morate se orijentirati i imati u vidu cjelinu. Dakle, ne odmah zagristi za detalje, nego najprije sagledati sažeti pregled teme. Možete se poslužiti Online Wikipedijom, ali oprez: nije točno sve što tamo stoji. I ne biste se trebali osloniti na samo jedan izvor.

Kad se već malo upoznate s temom, krenite u potragu za novim informacijama i skupljajte materijal. To možete činiti na više načina.

Mozganje: na list papira napišite sve što vam padne napamet. Na primjer za pećine: šišmiši, voda, stalaktiti, istraživači špilja, kristal, kameno doba...

Umna karta: prikupljene podatke potrebno je razvrstati i odrediti njihovu važnost, a zatim i raspored u referatu. Tako određujete više grane (stavke, teme, sadržaj) i puštate da iz njih rastu manje grane. Potom ih povezujete dok ne dobijete cijelu mrežu sadržaja. Bojama istaknite najvažnije. Pravila nema nikakvih. Radite slobodno. Naravno, možete i umnu mapu napraviti na računalu, na primjer u programu Mapmyself, ali to je manje spontano i već strukturirano.

■ RAZMISLITE O VREMENU ZA IZLAGANJE

Morate unaprijed odrediti koliko bi izlaganje trebalo trajati. Imate li na raspolaganju pet minuta, četvrt sata ili cijeli sat? Prema tome trebate izabrati hoćete li izložiti detaljno jedan cijeli dio ili samo glavne točku umne mape. Kombinacija je najbolji izbor: nabrojite sve glavne stavke (npr. vrste špilja), a zatim se usredotočite na jednu stavku i pojasnite ju detaljno. Nastavnici rado razlikuju kvantitativnu (ide u širinu i daje pregled) i kvalitativnu izradu (ide u dubinu i istražuje temu detaljno).

Pitajte ga što želi! Morate uvijek razgovarati s nastavnikom – inače možete lako promašiti temu!

■ ŠIROKI IZVORI

Kad prikupljate informacije za referat, ne smijete se oslanjati na samo jedan izvor. I u stvarnom životu je tako: ispričajte nekom nešto novo, ispitajte je li glasina istinita čak i kada dolazi od prijatelja.

Vodite bilješke: svaki učenik radi drugačije. Jedni označavaju markerom najvažnije dijelove (ne primjenjivati na posuđenim knjigama!), drugi crtaju simbole, treći pak vade najvažnije natuknice. Referat se može i na računalu lako organizirati: programi kao OneNote bilježe sve internetske stranice i linkove koje ste koristili.

Elisabeth Wasserscheid savjetuje: „Intervju treba provoditi u skladu s načelom iznutra prema van. Tko je u potrazi za stručnjacima, neka počne od obitelji, prijatelja ili potraži na stranicama lokalnih strukovnih udruženja. Važno: prije nego pozovete stručnjaka, morate već imati pripremljena pitanja.

■ IZLAGANJE

Istraživanje je završeno. Prije izrade referata potrebno je stati i prekontrolirati prikupljene podatke.

TEMA: Odgovara li sadržaj postavljenom naslovu? Ima li svaka stavka dovoljno informacija? Jesu li glavne točke dobro postavljene ili je možda potrebno u dogovoru s nastavnikom promijeniti temu?

PUBLIKA: Što vaši slušatelji već znaju? Što im dosađuje? Što im je važno znati?

VREMENSKI OKVIR: Mogu li se informacije sažeti tako da ograničeno vrijeme ne uništi referat?

CILJEVI: Što želim postići ovim referatom? Stojim li iza sadržaja koji izlažem? Ovo je osobito važno kod kritičnih tema kao što su politika, religija, društvo. Podupiru li podaci moje tvrdnje?

Potrebno je procijeniti publiku. „Tko je preambiciozan, a tko ne razumije ništa? Ako se ne zainteresiraju dovoljno ili ne saznaju ništa novo, dosađivat će se. Između toga je zlatna sredina“, kaže Elisabeth WASSERSCHEID. [ IZ STRANIH MEDIJA | fokus.de ]