Naučili važnu stvar: ulažite u učitelje i edukacijski uspjesi će doći

Ni jedna zemlja nije postigla iznenađujući uspjeh, ali nije bilo ni kataklizmičkih padova na ljestvicama. 

Rezultati engleskih učenika su neznatno lošiji nego u prošlom ciklusu, iako su mladi Englezi očuvali stabilna mjesta u čitanju i matematici i malo poboljšali rezultat u znanosti.

Ako iz svega toga možemo izvući jasnu lekciju, tada je to često ponavljanja mantra Andreasa Schleichera, direktora za obrazovanje OECD-a, da su edukacijski najuspješnije zemlje one koje najviše ulažu u poučavanje.

„Ako nam ovogodišnji rezultati omogućuju da išta zaključimo o nasljedstvu politike bivšeg ministra obrazovanja Michaela Govea, tada je to da je sveprisutna akademizacija malo utjecala na uspješnost učenika u Velikoj Britaniji.“

U prilog toj izjavi ide i grafikon koji je na prvi pogled negirao Schleicherovu tvrdnju. On je sugerirao da u razvijenim zemljama nije važno koliko ulažete u edukacijski sustav: bez obzira na to je li riječ o velikim potrošačima poput Luksemburga ili rasipnicima poput Rusije, rezultati mogu ostati gotovo isti.

Ali, Schleicher je tu izjavu popratio zanimljivom opservacijom: "Nije važno koliko novca ubacite u edukacijski sektor, nego koliko novca doista dopire do učionica, tj. koliko novca će zapravo biti potrošeno na učitelje, profesionalni razvoj i resurse". Postoji razlog, kaže Schleicher, zašto SAD troši goleme količine novca na edukaciju, ali postiže tako loše rezultate u PISA-inim testovima: „Samo jedan od dva dolara završi u učionici“.

Schleicher je također rekao da čak ni ulaganje puno novca u školske zgrade nema velikog utjecaja.

NEKA VRSTA LUDILA

Moramo razumjeti da je važno upravo poučavanje u učionici, a ne "blještavilo" u smislu tehnologije, zgrada i resursa.

Mnogi su se možda nadali da je Michael GOVE, bivši ministar obrazovanja, to shvaćao. U vrijeme kad je bio imenovan ministrom 2010. on je odmah objavio svoj tekst: „Važnost poučavanja“.

Ipak, uslijedilo je razočaranje onih koji su pomislili da će se Gove fokusirati na učitelje i poučavanje. Umjesto toga, potrošio je nekoliko godina koje su uslijedile na kritiziranje školskog sustava i nemilosrdnu provedbu svog plana akademizacije školstva.

Kad se sad osvrnemo, to se čini poput neke vrste ludila. Različiti politički interesi, ali ista vrsta ludila poput onog koje smo mogli vidjeti i kod Knowsleyja nekoliko godina prije Govea, ludila koje vjeruje da će promjena na školskoj zgradi čarobno poboljšati rezultate učenika.

Ako nam ovogodišnji PISA-ini rezultati omogućuju da donesemo određene zaključke o Goveovu nasljedstvu, onda je to da široka akademizacija malo ili nimalo ne utječe na uspjeh učenika.

Prerano je govoriti o Goveovim velikim reformama u području ocjenjivanja, ispita i kurikuluma, ali mislim da će, kako se budemo približavali sljedećim PISA-inim testiranjima 2019. godine, njihov utjecaj biti beznačajan. Engleski školski sustav riskira mjesto na ljestvicama koje će reflektirati posljedice Goveovog radikalnog pristupa učiteljima, njihovoj obuci i profesionalnom razvoju.

Da parafraziram još jedan uvid koji je toliko očit da bi ga političari diljem svijeta mogli vrlo lako predvidjeti: „Zar ne vidite da se na kraju sve svodi na učitelje“?

..........................

NAPOMENA:

• TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih online korisnika u 279 zemalja i područja, te stoga najveća online mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati te inspirirati edukatore diljem svijeta.
• Izvor: tes.com