Element iznenađenja čini čuda

Naravno, mislim da je domaći rad koristan, posebno u matematici. Ipak, zadajem ga samo povremeno – ne previše i ne svaki dan. Zadajem u prosjeku deset zadataka i uglavnom dajem učenicima barem deset minuta za razradu zadataka na nastavi.

PROZIVANJE

Otkrila sam da, kad god zadatak treba dovršiti kod kuće, 50 posto učenika to ne učini. Kako da povećam stopu pisanja domaće zadaće?

Uvela sam prezentaciju domaćeg rada. Dan nakon što sam zadala domaću zadaću iz šalice sam izvukla imena dvoje učenika. Svatko od njih treba prezentirati jedan zadatak, a ja biram koji će tko izlagati.

Prozivanje učenika nasumice kritična je točka moje intervencije. Kad bi znali kad je točno njihov red, vjerojatno bi napisali domaći rad za taj dan, ali možda ne bi i za ostale. Željela sam uvesti element iznenađenja da bi morali biti spremni svaki dan.

PROCJENA PREZENTACIJE

Kad bi učenici prezentirali, tražila sam ne samo da pokažu svoj domaći rad, nego i da objasne kolegama svoj postupak ili proces. Napravila sam tablicu za prezentaciju da bi znali kako ih ocjenjujem. Tri su komponente:

1) Matematika/objašnjenje: je li odgovor točan, je li objašnjenje potpuno i je li korištena odgovarajuća terminologija?

2) Spremnost: je li domaći rad potpun?

3) Prezentacija: jesu li se suočili s publikom i jesu li bili razumljivi?

 Prije nego što smo počeli s prezentacijama, pokazala sam ono što želim od njih. Riješila sam zadatak kako bih im objasnila što tražim od njih, uključujući vještinu prezentacije. Podsjetila sam ih da je u redu ako je odgovor pogrešan. Smisao matematike nije samo točan rezultat. Važno je također da se učenici skoncentriraju na proces.

 Tijekom godine vježbali smo zadatke na ploči. Pri ponavljanju pred ispit pobrinula sam se da prozovem svakog učenika barem jednom da riješi zadatak na ploči.

USPJEH!

Tri tjedna nakon uvođenja prezentacije analizirala sam ocjene iz domaćeg rada i sretna sam što mogu reći da se broj učenika koji ispunjavaju domaće zadatke povećao! Čula sam komentare poput: „Strah me je da me ne prozove na ploču, a ja nemam ništa“. Moja intervencija djelovala je pozitivno.

Naravno, ima i učenika koji ne pišu domaću zadaću. Nekoliko ih je čak i odbilo prezentirati domaći rad, radije su prihvatili jedinicu. Međutim, nakon nekog vremena neki od njih su barem pokušali poraditi na zadatcima na nastavi, iako nisu imali domaću zadaću.

DODATNE KORISTI

Primijetila sam dodatne koristi od prezentacije domaćeg rada. Tijekom prezentacije učenici bi se često sami ispravljali. Na primjer, pri rješavanju razlomaka rekli bi najprije „donji broj“, a potom bi se ispravili – „mislim, nazivnik“.

Prošli su dodatnu praksu prezentacijskih vještina. U 21. stoljeću učinkovita komunikacija je ključna. Na prvoj prezentaciji gotovo svi učenici bili su okrenuti k ploči i govorili su tiho. Drugi put su se mnogi od njih okrenuli prema razredu i govorili glasnije.

Njihova objašnjenja procesa daju mi uvid u način njihova razmišljanja i mogućnost da ih ispravim. Vidim puno više od onog što dobijem na papiru. Također, zbog češćeg korištenja terminologije bolje su razumijevali temu.

I, konačno, mogućnost vježbanja prezentacije pred vršnjacima pridonijela je tome da se bolje osjećaju u razredu i popravila cjelokupnu razrednu atmosferu. Svi su došli na red pa su stekli poštovanje jedni prema drugima. Prezentacija je prijenosna vještina, prenosi se na druge predmete i stvarni život.

..................

NAPOMENA: 

• amle.org – službena web stranica Asocijacije za obrazovanje srednje razine (eng. AMLE – The Association for Middle Level Education). AMLE je vodeća međunarodna organizacija za unaprjeđenje obrazovanja učenika u dobi od 10 do 15 godina. Pomaže njihovu napretku u učenju i njihovu doprinosu zajednici. AMLE je posvećena i pomaganju njihovim nastavnicima.
•  Autorica članka je Emily DEFOREST, nastavnica matematike u sedmom razredu, u školi Valley Middle School, Grand Forks, North Dakota.
• Izvor: amle.org