Hrvatstvom ne prijetimo, nego grlimo druge narode i kulture!

Ante ŽUŽUL – dobitnik nagrade za europski govor godine

Riječ je o nagradi koja se u Republici Hrvatskoj – povodom Dana Europe – dodjeljuje od 2004. godine, a predstavlja najvišu nagradu koju dodjeljuju nacionalni europski pokreti kao  punopravni članovi Međunarodnog europskog pokreta iz Bruxellesa. Dosad su tu nagradu u Hrvatskoj dobili Neven Mimica – ministar europskih integracija Republike Hrvatske, dr. sc. Ivo Sanader – predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Nj. E. Ján Petrík – veleposlanik Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj, Stjepan Mesić – predsjednik Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović – ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Pero Lučin – prorektor Sveučilišta u Rijeci i član Pregovaračke skupine za pristupne pregovore Republike Hrvatske i EU, dr. Erhard Busek - direktor Instituta za dunavsku regiju centralne Europe u Beču, prof. dr. sc. Ivo Josipović – predsjednik Republike Hrvatske, dr. sc. Boris Vujčić – guverner Hrvatske narodne banke, Milan Bandić – gradonačelnik Grada Zagreba i Nj. E. Henrik Ofstad – veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj.

Kako su dosadašnji dobitnici Nagrade uglavnom politički dužnosnici, ove je godine prvi puta nagrađen neovisni intelektualac, znanstvenik i poduzetnik u kulturi. OBRAZLAŽUĆI ODLUKU O NAGRADI, Nataša OWENS, predsjednica EPH-a i potpredsjednica Međunarodnog europskog pokreta istaknula je da se dr. sc. Ante Žužul nagrađuje za govor održan prigodom uručenja nagrada učenicima i profesorima sudionicima nacionalnog i međunarodnog natjecanja „Europa u školi” i za europski izdavački opus Školske knjige. Govor je izabran jer promiče ciljeve i vrijednosti za koje se zalažu Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb, a koji podržavaju i interese Republike Hrvatske i njezinih građana.

Na svečanosti u Europskom domu o dr. sc. Žužulu kao nadahnutom govorniku i domoljubu koji se u području izdavaštva, obrazovanja i znanosti ustrajno bori za očuvanje hrvatskih nacionalnih i kulturnih vrijednosti govorili su predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin i pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić.

■  Zahvaljujući na Nagradi i čestitkama, dr. sc Ante Žužul se u nadahnutom prigodnom govoru založio za temeljne sadržaje koji će jamčiti pravi put hrvatske budućnosti, a svoje je obraćanje zaključio riječima da svi moramo prepoznati što je naša bit i što su naši ciljevi jer dugujemo djeci ovu domovinu u kojoj neće biti buke i u kojoj će kraljevati ljubav.

....................................................................................

Postoje dvije Europe: Europa standarda i politička Europa. Europa standarda utemeljena je na kulturnoj baštini Europe s dugom tradicijom vrijednosti, solidarnosti i kršćanskih načela. 

Politička Europa pak postaje evidentno sporna jer u njoj vladaju interesi moćnih koji Europu globaliziraju i žele koristiti u svoje svrhe

Dragi prijatelji, uistinu, vi ste moji prijatelji jer siguran sam da dijelimo iste vrijednosti. Nemamo razloga da nemamo vremena tražiti više od života, puno više od života u Hrvatskoj danas. Moramo tražiti bitne elemente potrebne da hrvatski identitet bude bolje obilježen, ispunjen sadržajima, a ne nekritičkim  prihvaćanjem tuđih interesa i ideja. Da iz dubine naše biti progovori ljubav, pripadnost Hrvatskoj i svim vrijednostima za koje su živjeli naši djedovi. Danas ne smijemo dopustiti da pobijede tuđi scenariji i relativitet s diktaturom planiranog nasilja jer su naši djedovi imali kodove i čvrsta uporišta propitanih vrijednosti.

Ne smijemo dopustiti da se izjednači dobro i zlo, glupo i pametno, vrijedno i bezvrijedno, ne možemo dopustiti da nas svladaju konformizam i beznađe.

Ovdje smo jer svjedočimo vrijednosti kojima se moramo darivati puno više nego dosad. Mi smo na raskrižju jer smo stekli slobodu domovine kojoj tek trebamo dati temeljne sadržaje koji će jamčiti pravi put hrvatske budućnosti.

■  Europski izdavački projekti

Jedan od pokazatelja djelovanja Školske knjige na europskoj razini bio je i naš poticaj za osnivanje Instituta za globalizaciju i interkulturalno učenje (IGI) u suradnji s Učiteljskim fakultetom u srpnju 2000. radi razmjene iskustava u području kulture i obrazovanja između hrvatskih kulturnih i obrazovnih institucija i institucija zemalja Europske unije. Među najveće projekte Instituta ubraja se sudjelovanje u osnivanju Centra za europsko obrazovanje učitelja pri Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem u Münsteru u Saveznoj Republici Njemačkoj. Naraštaji studenata specijalističkog poslijediplomskog studija u sklopu tog centra danas su pronositelji međukulturnih vrijednosti i europskih obrazovnih standarda u hrvatskom i europskom okružju.

Rad Instituta obilježilo je i pokretanje dviju biblioteka. IGI biblioteka Europa s naslovima o povijesti Europe te o Europskoj uniji pripremala je hrvatske učenike za status građana Europske unije. U toj su biblioteci objavljeni naslovi: Pričaj o Europi Jacquesa Le Goffa, Jezici u Europi španjolskog autora Miquela Siguana, što je prethodilo proglašavanju hrvatskog jezika 24. službenim jezikom EU-a, Europa malim koracima Jeana-Benoita Duranda, Moj veliki atlas Europske unije Norberta Gollucha i Johanne Ignjatovic te Reli kroz Europu Elisabeth Schoberl.

IGI biblioteka Globalizacija i identitet na znanstvenoj razini nudi mogućnost upoznavanja politoloških i socioloških rasprava o sadašnjosti i budućnosti Europe. Ta biblioteka uključuje prijevode poznatih djela uglednih sociologa i politologa, kao što su Eseji o Europi Jürgena Habermasa, Dietera Grimma i Hansa Vorlandera, Kozmopolitska Europa: Društvo i politika u drugoj moderni Ulricha Becka i Edgara Grandea, Europski san: Kako europska vizija budućnosti polako zasjenjuje američki san Jeremyja Rifkina te naslov Ulricha Becka za kojim će posegnuti i ekonomisti – Moć protiv moći u doba globalizacije: Nova svjetskopolitička ekonomija.

■  Identitet u globalizaciji

Bili smo inicijatori svoje potrebe da iziđemo iz nekog nevidljivog mraka i da sjednemo za stol velikih naroda. Postavlja se ozbiljno pitanje što je to identitet u globalizaciji. Globalizacija bijesno negira identitete i promiče samo monopolističke interese multinacionalnih kompanija. Multinacionalne kompanije su stvarni vlasnici globalizacije pa se zbog toga nalazimo u prostoru relativiteta, u kojem su se i mnogi znanstveni instituti stavili u službu njihovih marketinških interesa. To znači da moćni multinacionalni koncerni plaćaju i znanstvenim institutima, koji bi morali svjedočiti egzaktnost, da im budu znanstvena atribucija, potpora i propaganda. U posljednje vrijeme multinacionalne kompanije mijenjaju zakone i ustave suverenih država te tako postaju nadređeni apsoluti novoga svjetskog poretka s ciljem stvaranja novih monopolnih tržišta. To je nevidljiva moć koja može biti i poticaj malim narodima da razviju svoja umijeća u obrani vlastita identiteta i budućnosti. Vlasnici globalizacije u sprezi s medijima i centrima političke moći u zemljama novih tržišta cenzuriraju i suodređuju informacije prema vlastitim interesima i tako monopoliziraju javni prostor.

No, što se događa s Europom? Filozofsko je pitanje što je prije – potreba ili proizvodnja. No, kada proizvodnja, snagom tehnološke globalizacije, manipulira kupcem i nametne mu lažnu potrebu, pitanje je što je stvarna potreba individue i subjekta, odnosno identiteta. Multinacionalne kompanije svojim alatima, uz pomoć globalnih tehnologija, stvaraju virtualni svijet koji kolektivizira identitete individua i država pretvarajući ih u kupce svojih proizvoda. Tako isplanirano otuđenje, uz pomoć novih softvera, stvara „novi svjetski poredak”. 

■  Moćni europski nalogodavci

Nasuprot globalizaciji stvara se Europa sa svojom temeljnom paradigmom koja nas je sve skupa angažirala ne samo zato što svjedočimo svoj kulturni identitet i što blagujemo europsku baštinu koju su stvarali naši djedovi i zapisali sve to u kamenu, nego što namiče standarde novih vrijednosti.

Čuvajući djedove, grobove i zemlju, čuvamo svoju budućnost. Dugujemo svojoj djeci tu europsku budućnost jer smo za nju puno žrtve dali kroz povijest. Prođemo li od Bosne, preko Hercegovine, Dalmacije, kršne Like, Zagreba i Hrvatskog zagorja, pa sve do Beča, ispod svakog kamena je grob nekog Hrvata koji je pao braneći kršćansku Europu. 

I što je temeljna paradigma Europe? To je pravo posebnosti, pravo na identitet, na samosvijest, pravo na subjekt, na dostojanstvo jednoga naroda koji je stekao vlastitu slobodu.

Europa je u zadnje vrijeme u ozbiljnoj krizi jer neki majoritetni narodi u Europi globaliziraju samu Europu namećući svoje globalne interese europskim narodima. Neki pak političari nekritički prihvaćaju naloge Europske komisije, ili se na njih pozivaju, ne predmnijevajući da to nije europski stav, nego samo stav moćnih europskih nalogodavaca. Na primjer, glasnogovornica Europske komisije šalje Hrvatskoj poruku da mora prihvatiti odluku arbitražnog suda o sporu sa Slovenijom, vezano za crtu razgraničenja u Piranskom zaljevu, iako je Hrvatski sabor donio odluku kojom se ne prihvaćaju odluke arbitražnog suda jer je taj i takav sud kompromitiran.

■  Multikulturalizam nije mrtav

No, Europe imamo recipročno toliko koliko imamo Hrvatske, a imamo Europu u Hrvatskoj upravo onoliko koliko ćemo pridonijeti našem subjektu, našim vrijednostima i nacionalnim interesima. Naša budućnost je u našim rukama.

Neki danas u Hrvatskoj ljubav prema Hrvatskoj i narodu nazivaju hrvatskim nacionalizmom ne razumijevajući da su ljubav prema domovini, briga za identitet i državne interese u temeljima standarda Europske unije.

Kozmopolitska Europa je, dakle, svemir država ili kozmos polisa u kojemu je Hrvatska 28. zvijezda na europskom nebu. Europska unija je zajednica slobodnih država koje su prihvatile zajedničke vrijednosti i standarde afirmirajući nacionalne identitete svojih članica.

Neki su europski političari glasno izgovorili da je multikulturalizam, „multi-kulti”, mrtav zanemarujući činjenicu da je multikultura stanje kultura u prostoru. Svjedoci smo činjenice da „multi-kulti” nije mrtav te da je u posljednje vrijeme, posebice zbog migracija, mozaik kultura u europskom prostoru sve intenzivniji. Međutim, samo stanje kultura u prostoru ne može riješiti odnose i probleme među kulturama. To se jedino može riješiti interkulturalnim dijalogom. Dakle, multikultura je stanje kultura u prostoru, a interkulturalni dijalog je filozofija odnosa među kulturama. Da bi se ostvario dijalog među kulturama, potrebno je da se kulture međusobno priznaju i prihvate standarde dijaloga, čime će se izbjeći sukob kultura i nepotrebna buka. Tako su neki iz Europe i svijeta zaludu slali recepte za zaustavljanje sukoba u višenacionalnoj i multikulturalnoj Bosni i Hercegovini ne shvaćajući da je potrebno oblikovati i usvojiti standarde dijaloga. Treba preslikati temeljnu paradigmu zajednice europskih država gdje je svaka članica prihvatila bitne standarde Europske unije, što je osiguralo miran dijalog među suverenim državama.   

■  Otpor unitarizmu

Uza sve, Europa je danas u krizi upravo zbog toga što „ubija” temeljnu paradigmu vlastita nastajanja tako što moćni i majoritetni narodi Europske unije pokušavaju globalizirati EU radi svojih interesa. Zamjećujemo pojavu europskog unitarizma koji je u koliziji s nacionalnim interesima pojedinih država, što izaziva krizu odnosa u Europskoj uniji. Europu treba decentralizirati jer je svaka globalizacija Europe pokušaj oduzimanja suvereniteta njezinim članicama, odnosno nacionalnim državama. Ne možemo se oteti dojmu da moćni europski narodi pokušavaju Europu upotrijebiti za svoje nacionalne interese, što je već sada stvorilo zajednicu otpora unutar Europske unije. Europa se mora vratiti sama sebi.

Možemo zaključiti da postoje dvije Europe: Europa standarda i politička Europa. Europa standarda utemeljena je na kulturnoj baštini Europe s dugom tradicijom vrijednosti, solidarnosti i kršćanskih načela. Politička Europa pak postaje evidentno sporna jer u njoj vladaju interesi moćnih koji Europu globaliziraju i žele koristiti u svoje svrhe.

Što iz konteksta Europe standarda Hrvatska može naučiti i primijeniti u svoju korist? Trebamo usvojiti hrvatske standarde i postići konsenzus na bitnim pitanjima nacionalnih interesa pa ćemo imati budućnost.

■  Domovina bez buke

Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja koje su u svoj ustav ugradile visoke standarde prava nacionalnih manjina. Promovirajući knjigu Pravo nacionalnih manjina u Hrvatskoj u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, naglasio sam da bi trebalo uz prava sagledavati i obveze nacionalnih manjina. Ako suverena država potpisuje svojim ustavom prava nacionalnih manjina, ispod svog grba i zastave, uz svoju himnu, onda nacionalne manjine, prije nego što počnu uživati svoja ustavna prava, imaju obvezu priznati, prihvatiti i poštovati državu u kojoj žive postajući tako hrvatski politički narod.

Najveća je vrijednost biti sretan u zemlji u kojoj živiš; nema većeg prokletstva nego živjeti u zemlji koju ne voliš. Bio bih nesretan kad bih imao veća prava od bilo kojeg hrvatskog državljanina druge nacije ili vjere.

Ponosimo se hrvatskim identitetom, slavimo svoje hrvatstvo jer njime nikome ne prijetimo, nego njime grlimo druge narode i kulture! Svi moramo prepoznati što je naša bit i što su naši ciljevi jer dugujemo djeci ovu domovinu u kojoj neće biti buke i u kojoj će kraljevati ljubav.

• Nagrada za europski govor godine bio je i povod gostovanju dr. sc. Ante Žužula u emisiji "Dobro jutro Hrvatska"

.......................................................................

Akademik Zvonko KUSIĆ, predsjednik HAZU-a

Ante Žužul šalje najbolju poruku o pozicioniranju Hrvatske u Europi

Znajući gospodina Žužula uvjeren sam da je nagrađeni govor doista briljantan. Mi smo privilegirana generacija jer smo doživjeli tisućljetni san o osnivanju hrvatske države. Sada često imamo osjećaj da se ne snalazimo u svojoj državi i da ju relativiziramo pa se sada vodi jedna nova borba, borba za poziciju Hrvatske, da se sačuva nacionalni identitet i da se uklopimo u novu zajednicu u koju smo nedavno ušli. Na toj sceni izdvojila se u nas jedinstvena osoba – Ante Žužul. Pratim njegov rad i mogu reći da je u dvadeset godina uspio pozicionirati Školsku knjigu kao nacionalnu kulturnu instituciju. Rijetko tko je svojim entuzijazmom, sposobnošću i vizijom u kulturi uspio nadvladati sve relativizacije koje se stalno pojavljuju - poput poremećena sustava vrijednosti i gubitka autoriteta institucija. I ništa ga od toga nije omelo. On stalno nastavlja naprijed; sad kad je knjiga na neki način ugrožena, on je nastavio tiskati knjige, a s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti napravio je jedan od najvećih pothvata uopće u povijesti Akademije, a to je „Hrvatska i Europa”. Rijetko koja država ima tako znanstvenu  ediciju o svojoj povijesti i kulturi.

Ukupna Žužulova djelatnost je toliko značajna i upečatljiva da se u tome vidi ona povijesna činjenica da su uvijek postojali neki znameniti pojedinci koji su oživotvorili veliku viziju ili projekt. Čestitam gospodinu Žužulu ne samo na Nagradi nego i na aktivnostima i doprinosu očuvanju hrvatske kulture i hrvatskog identiteta. Ante Žužul šalje najbolju poruku o pozicioniranju Hrvatske u europskom kontekstu, pa neka tako i nastavi.

.......................................................................