Education & Training Monitor 2016. za Hrvatsku

Svrha je publikacije predstaviti i ocijeniti glavne nedavne i sadašnje mjere politika u svakoj državi članici EU-a na temelju najnovijih kvantitativnih i kvalitativnih dokaza te s posebnim naglaskom na događanja od sredine 2015. godine.

Osim što se u njoj raspravlja o temama važnima za obrazovanje, pridonosi ciljevima strateškog okvira EU-a za suradnju u obrazovanju i osposobljavanju, ukupnoj strategiji Komisije za rast i zapošljavanje te koordinaciji ekonomskih politika zemalja članica. Osim toga, daje 28 pojedinačnih izvješća o zemljama, što je čini komparativnom publikacijom na europskoj razini.

Godišnji pregled obrazovanja i osposobljavanja oslanja se na niz kvantitativnih i kvalitativnih izvora, uključujući Eurostat, studije OECD-a i ankete, analizu obrazovnih sustava Eurydice, kvantitativne analize anketnih podataka i akademskih mreža.

Ključne točke godišnjeg pregleda za Hrvatsku u 2016. godini o osuvremenjivanju visokog obrazovanja odnose se na:

• nastavak školovanja na ustanovama visokog obrazovanja
• zapošljavanje
• usklađivanje studijskih programa visokog obrazovanja s potrebama na tržištu rada
• upise i zadržavanje više studenata STEM programa
• uvođenje programskih ugovora s ustanovama visokog obrazovanja na temelju uspješnosti.

NASTAVAK ŠKOLOVANJA NA USTANOVAMA VISOKOG OBRAZOVANJA

Iako je stjecanje tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj mnogo godina bilo općenito u porastu, udio osoba u dobi od 30 do 34 godine s tercijarnim stupnjem obrazovanja u Hrvatskoj smanjio se prošle godine. Međutim, stanje nije zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se približavamo hrvatskom cilju iz strategije Europa 2020, kojim se želi povećati broj visokoobrazovanih (35 %). Osim toga, više nego njihovi vršnjaci u drugim državama EU-a studenti u Hrvatskoj većinom se odlučuju za studij društvenih i humanističkih znanosti. To se posebno odnosi na studij ekonomije, poduzetništva i prava, koji u Hrvatskoj pohađa 41 posto studenata, a u EU-u 34 posto.

Posljednjih pet godina udio studenata koji studiraju na sveučilištima povećavao se polako, ali neprestano, za razliku od broja studenata na veleučilištima ili visokim školama. Ipak nas treba zabrinuti činjenica da mnogo studenata odustaje od sveučilišnog studija, dok to nije slučaj sa studentima stručnih studija. Prema tome, iako je stopa nastavka školovanja visoka, Ministarstvo je izračunalo da je stopa upisanih studenata koji su završili sveučilišni studij u školskoj godini 2013./2014. bila samo 45 posto (MZOS, 2016.). Sukladno tome, studenti koji završe stručne studije češće pronalaze posao. Jedan od razloga za to je i rad tijekom studija pa studenti većinom ostaju zaposleni kod istog poslodavca i nakon što diplomiraju.

ZAPOŠLJAVANJE

Za razliku od toga, zapošljavanje nakon završenog sveučilišnog studija je rjeđe. Za usporedbu, 2008. godine 86,3 posto osoba našlo je posao u roku od jedne do tri godine nakon diplomiranja, dok je 2015. godine taj broj smanjen na 76,2 posto. Zato je Hrvatska među šest država EU-a s najlošijim rezultatima, nakon Grčke, Italije, Španjolske, Cipra i Portugala. Jedan od uzroka nedovoljne spremnosti za tržište rada možda su ograničene prilike za učenje uz praktičan rad tijekom studija.

USKLAĐIVANJE STUDIJSKIH PROGRAMA VISOKOG OBRAZOVANJA S POTREBAMA NA TRŽIŠTU RADA

Iz navedenoga možemo zaključiti da bi trebalo bolje uskladiti studijske programe visokog obrazovanja s potrebama na tržištu rada. Upravo je to zadaća hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). U sklopu nedavnog programa dodjele bespovratnih sredstava kojim se financiraju konzorciji ustanova visokog obrazovanja u pripremi 122 standarda zanimanja i 149 standarda kvalifikacija dodijeljeno je 30 projekata. Međutim, nedavnom presudom Ustavnog suda Republike Hrvatske naložena je revizija zakona te je zaključeno da je kvalifikacijski okvir dobrovoljan i ustanove ga se nisu dužne pridržavati.

UPIS I ZADRŽAVANJE VIŠE STUDENATA STEM PROGRAMA

Važno je reći da je Hrvatska provela reformu financiranja visokog obrazovanja uvođenjem promjenjive formule, kako bi potaknula ustanove visokog obrazovanja da upisuju i zadržavaju više studenata STEM programa. Iznos financiranja studija povezan je s područjem studija. Osim toga, najmanje jedan posto sredstava mora se potrošiti na izravnu potporu nedovoljno zastupljenim skupinama – studentima iz siromašnijih socioekonomskih sredina ili studentima s invaliditetom.

UVOĐENJE PROGRAMSKIH UGOVORA S USTANOVAMA VISOKOG OBRAZOVANJA NA TEMELJU USPJEŠNOSTI

Uvođenje programskih ugovora s ustanovama visokog obrazovanja na temelju uspješnosti nije napredovalo prema planu. Trogodišnji pokusni sporazumi na temelju uspješnosti koji obuhvaćaju 10 posto financiranja istekli su 2015. godine. Neobjavljenom evaluacijom ustanovljeno je da je decentralizirani pristup odabiru institucionalnih ciljeva i pokazatelja uspjeha doveo do velikih razlika u stupnju ambicioznosti ustanova, što je utjecalo na raspodjelu sredstava. [ IZ DRUGIH MEDIJA | skole.hr ]