Neuroznanost kaže da počnete čitati!

Nema ništa loše u tome, naravno. Nefikcija ima svoje mjesto, i mnogi ljudi se osjećaju educiranijima i inspiriranima nakon čitanja takvih knjiga. Međutim, nova studija sugerira da ne biste smjeli sasvim izbaciti jedan drugi žanr, jer može pozitivno utjecati na vas u neurološkom smislu. Koji žanr, pitate se?

Fikcija.

Da, nekim ljudima se možda čini nelogičnim čitati nešto iz čega ne dobivaju tvrde „činjenice“, a prema Centru za neurologiju pri Sveučilištu Emory, činjenica je da je čitanje fikcije zaista dobro za vaš mozak.

Da bi izmjerili učinak priča na mozak, istraživači su napravili fMRI skenove mozga u stanju odmaranja na sudionicima istraživanja. Zatim su ih zamolili da čitaju dijelove nekog romana, svake večeri tijekom devet dana.

Skenovi napravljeni nakon tih devet dana pokazali su povišenu konektivnost u njihovim mozgovima ujutro nakon čitanja. Specifično, proširena konektivnost primijećena je u njihovom lijevom temporalnom korteksu, području povezanom s razumijevanjem jezika, i središnjim sulkusom, područjem povezanim s osjetom i kretanjem.

Istraživači nisu očekivali ovo posljednje.

Prema riječima vodećeg autora studije, dr. Bernsa, „taj dio mozga sadrži neurone koji primaju senzorne podatke iz svih dijelova tijela. Pojačana konektivnost tu je bila iznenađujuće otkriće, a to bi moglo značiti da čitanje stavlja čitatelja u tijelo protagonista.“

Pročitajte ovo još jednom:

Dr. Berns kaže da vas čitanje romana može doslovno potaknuti da se osjećate kao da ste u tuđoj koži.

TO FUNKCIONIRA OVAKO: na isti način na koji će atletičar koji vizualizira svoju sportsku aktivnost potaknuti stvarne neurone u svom mozgu povezane s tjelesnim činom sporta „samo“ čitanje stvarno bi moglo pomoći ljudima da zaista osjete kako je biti glavni lik u nekoj priči. To je važno zato što, prema neuroznanosti, ojačava vašu „teoriju uma“, a to je nešto što želite.

Teorija uma podrazumijeva vašu sposobnost da zaista razumijete svoja mentalna stanja i mentalna stanja drugih ljudi, uključujući misli, vjerovanja, emocije, intencije i želje. To uključuje i način na koji ta stanja utječu na ponašanje – Što ova osoba želi? Kako se on/ona osjeća? Što će on/ona napraviti sljedeće, i zašto?

Veliki vođe često imaju snažnu teoriju uma, zato mogu razumjeti ili instinktivno shvatiti emocionalna stanja drugih ljudi i kako će to utjecati. Na primjer, dobar poslovođa poznaje svoj tim, uključujući mentalno stanje individualnih članova tima. Tako može spriječiti probleme, ojačati suradnju i pravilno ih motivirati jer razumije što se zaista događa.

Ljudska interakcija je ključan dio gotovo svake industrije, a oni koji su vješti u njoj iznimno su dobri ili stručni u bilo kojoj aktivnosti ili predmetu.

Važno je to da su istraživači otkrili i da čitanje fikcije ostavlja trajne učinke na mozak.

...............................

„Knjige su jedinstvena prijenosna magija.“

Stephen KING

...............................

 Dr. Berns je rekao da „čitanje priča – pogotovo onih sa snažnim narativnim lukovima – rekonfigurira moždane mreže, a to pokazuje da priče mogu ostati s nama. To bi moglo imati duboke implikacije za djecu i ulogu čitanja u oblikovanju njihovih mozgova.“

Ljudi su pričali priče tisućama godina.

Možda je razlog tome usađen duboko u našem mozgu.

.......................

NAPOMENA:

• Autorica teksta je Melanie Curtin – magistrirala je komunikaciju na Sveučilištu Stanford, a njezini tekstovi su objavljivani u raznim časopisima poput Huffington Posta i New York Observera.
• Izvor: inc.com