Što dijete mora moći za upis u školu

Mogućnost ranijeg upisa nude svi kantoni. Osim dobi djeteta, odlučujući je i stupanj razvoja. To se provjerava na različite načine, ovisno o kantonu i školi. Kanton Bern traži, na primjer, osim prijave roditelja, i dokaz nadležne službe za razvoj djeteta. O zahtjevu odlučuje školski odbor. Moguće je uložiti prigovor. U praksi se, ovisno o kantonu, od pet do deset posto djece pojavljuje u sustavu prije nego je to predviđeno.

Mnogi roditelji vjeruju da rani upis u školu vodi boljem uspjehu, a time i boljim šansama za zaposlenje. Istraživanja pokazuju da se prednost kasnije uvijek izjednači, osim kod osobito nadarenih. Njemačka studija o upisu u školu IGLU pokazuje da su starija djeca znatno uspješnija.

Najmlađi u razredu su često hiperaktivni

Rezultati tih istraživanja doveli su do toga da u Njemačkoj trend ranijeg upisa djece školu opada, a podnošenje zahtjeva za odgodu raste.

Također, studija Centra za europska ekonomska istraživanja govori protiv ranog upisivanja djece u školu jer djeca ranije upisana u školu rjeđe idu u gimnaziju.

Njemački obrazovni ekonomist Andrea MÜHLENWEG pripisuje rano upisanoj djeci još neke nedostatke: „Najmlađi u razredu su često hiperaktivni, najmanje izdržljivi i teže se prilagođavaju promjenama“.

Što pomaže roditeljima u odlučivanju? Pri zahtjevu za upis morate biti sigurni. Ako imate sumnji, radije se ostavite ranog upisa.

Ovo dijete mora ponijeti u školu.

............. o O o .............

NA ŠTO VIŠE PITANJA MOŽETE ODGOVORITI S DA, TO JE VAŠE DIJETE SPREMNIJE ZA ŠKOLU

............. o O o .............

 ■ SOCIJALNO PONAŠANJE

• Ostvaruje li vaše dijete rado kontakte?
• Može li osjećati pripadnost grupi?
• Može li izraziti svoje potrebe na primjeren način?
• Može li se braniti a da ne postane nasilno?
• Može li se uklopiti u grupu?
• Može li pričekati?

■ SAMOSTALNOST

• Može li se samo odjenuti?
• Moželi svoje stvari držati organiziranima?
• Može li provestI odluke ciljano?

■ PONAŠANJE U RADU

• Može li dulje biti skoncentrirano na jednu stvar?
• Može li slušati?
• Može li samostalno raditi?

■ JEZIK

• Može li nešto što je čuo ponoviti vlastitim riječima?
• Govori li razumljivo?
• Razumije li upute i zabrane?

■ TJELESNI RAZVOJ

• Može li držati ravnotežu, skakati, okretati se?
• Je li njegovo zdravlje relativno stabilno?
• Je li razvijeno u skladu sa svojom dobi?
• Može li rezati, lijepiti, sastavljati?

■ PROMATRANJE, UČENJE, RAZMIŠLJANJE

• Može li razlikovati boje?
• Prepoznaje li jednostavne oblike?
• Može li brojiti?
• Postavlja li pitanja kako bi bolje razumjelo svoju okolinu?
• Prepoznaje li jednostavne ljudske odnose?
• Poznaje li osnovne prostorne i vremenske uvjete?

■ STAV O ŠKOLI

• Želi li dijete samo od sebe ići u školu?
• Može li se nositi s neuspjehom i kritikom?

..................

NAPOMENA:

• Beobachter – dvomjesečni magazin sa savjetima za obitelj, zdravlje, financije, stanovanje, poljoprivredu, kućanstvo.
• Izvor: beobachter.ch