O štetnosti šablonskog i stereotipnog crteža

• Tema predavanja bila je 'Štetnost šablonskih i stereotipnih crteža'.

Suradnik Školske knjige, izv. prof. mr. art Miroslav Huzjak, održao je izlaganje u sklopu međunarodne konferencije 7th International Scientific Forum, ISF2017. Konferencija je bila početkom veljače 2017. godine, a održala se na Examinations Schools Sveučilišta u Oxfordu.

Glavna namjena tog fakulteta je organizacija i upravljanje sveučilišnim ispitima, završnima i drugima, a koriste ju svi fakulteti u Oxfordu.

Predavanje je nosilo naziv „Uloga nastavnih materijala / udžbenika na vizualnu percepciju i vizualnu interpretaciju“, a uključivalo je teorijsku razradu, te empirijsko istraživanje.

U teorijskom dijelu najprije je predstavljen pojam percepcije, koja ne djeluje tako da vidimo ono što nam je pred očima, nego ono za što imamo razvijene koncepte tumačenja (psiholog Jerome S. Brunner to naziva dostupne kategorije).

Um sadrži koncepte koje je stekao dosadašnjim iskustvom i učenjem; kada um nema na raspolaganju odgovarajući koncept, tada ili vidi pogrešno (kao u slučaju optičkih iluzija) ili uopće ne vidi (kao u slučaju mađioničarskih trikova).

Perspektivni prikazi kocke ispod i iznad horizonta, te šablonska (stereotipna) prezentacija

.............

Nadalje, crtanje kao proces je vizualna interpretacija viđenog. Objekte koje vidimo u prostoru prenosimo na plohu koristeći različite konvencije. Pritom uvijek puno gubimo od motiva – treću dimenziju, miris, dodir, tvrdoću itd. Umjetnik može izumiti vlastiti model interpretacije, a može se koristiti i nekim od postojećih.

Primjerice, matematički model vizualne interpretacije, nazvan aksonometrijska projekcija, kocku u prostoru prikazuje na plohi tako da se linije, koje su paralelne u prostoru, crtaju kao paralelne i na plohi (ovo vrijedi za izometrijsku, dimetrijsku i trimetrijsku projekciju). Drugi model je geometrijska perspektiva, u kojoj se paralelne linije u prostoru na plohi sužavaju prema očištu.

Najčešći primjeri djeci nametnutih crtačkih klišeja

............

Školski udžbenici često u sebi sadrže ilustracije, i često su te ilustracije nacrtane automatski, bez promatranja ili razmišljanja. Problem je što je slika jača od riječi, pa pogrešna vizualna interpretacija (loše načinjen crtež) može stvoriti pogrešnu dostupnu kategoriju. Takvi crteži nazivaju se stereotipni ili šablonski prikazi. Kada je riječ o tzv. stereotipnom ili šablonskom crtežu, on ne koristi niti jednu od osmišljenih konvencija, nego banalizirani prikaz upotrijebljen bez razmišljanja. To je posebno vidljivo u primjeru zadatka crtanja kocke postavljene iznad horizonta, odnosno iznad razine očiju. Kocki koja je postavljena iznad očišta ne vidi se gornja ploha, nego donja. S druge strane, pri šablonskom crtanju kocke uvijek se prikazuje gornja stranica.

ZANIMALO NAS JE: hoće li ispitanici koji promatraju i vizualno interpretiraju kocku nacrtati ono što vide svojim očima, ili će nacrtati šablonski prikaz iako vide nešto sasvim drugo? Taj zadatak postavljen je ispitanicima u sastavu istraživanja provedenog u suradnji s Pedagoškim fakultetom Sveučilišta u Mariboru.

Primjer šablonskog crteža, istraživačkog crteža i perspektivno ispravnog crteža kocke postavljene iznad očišta

..............

Istraživanje je provedeno na uzorku od 218 ispitanika različite dobi: 10 godina, 12 godina, 14 godina (osnovna škola), te 21 godina i 23 godine (fakultet). Među njima, 30,7 posto bilo je muških i 69,3 posto ženskih ispitanika.

Rezultat istraživanja pokazao je da je više od pola (53 %) ispitanika nacrtalo šablonski crtež kocke – dakle, nacrtali su ono za što su imali (pogrješnu) dostupnu kategoriju, a ne ono što su vidjeli svojim očima.

Budući da je šablonski crtež preuzet od drugih, bez vlastitog razmišljanja i iskustva, možemo govoriti o vrsti konformizma, utjecaju društva na ponašanje i uvjerenja pojedinca.

U nastavku su prezentirana različita istraživanja koje su konformizam dovela u izravnu vezu s narušenim moralom (Solomon Asch, Muzafer Sheriff, Philip Zimbardo, Stanley Milgram, C. K. Hofling i suradnici, Ron Jon i Jane Elliot).

ZAKLJUČAK JE da bezazlene crtačke šablone impregniraju pojedinca da svoje iskustvo i stavove zamijeni društvenim, odnosno da „ja“ zamijeni s „mi“, što može dovesti do nečeg što Philip Zimbardo naziva „Luciferov efekt“ – dobri ljudi počinju se ponašati zlo, odnosno moralno problematično ako se poklope takvi uvjeti, jer se pokazalo da je moral stvar konteksta.

Time je ponuđen lanac utjecaja, u kojem vizualno loš nastavni materijali kvari percepciju, pokvarena vizualna percepcija kvari vizualnu interpretaciju, pokvarena interpretacija utječe na prihvaćanje stereotipa i konformizma, a konformizam kvari moral. Tako je predavanje izgledalo u najkraćim crtama.

• O OXFORDU

O Oxfordu se još mora reći da izgleda vrlo bajkovito; mnoge zgrade su srednjovjekovne (često u stilu cvjetne gotike), mnoštvo fakulteta na dva sata dnevno otvara vrata posjetiteljima, pa se mogu vidjeti obavezna travnata dvorišta i poneki klaustar, a također i velike blagovaonice.

Najpoznatija blagovaonica je tzv. The Hall, velika dvorana u Christ Church Collegeu, prema kojoj je rađena dvorana Hogwartsa u "Harryju Potteru". Još su mnogi prostori Oxforda korišteni u filmovima o Harryju Potteru, pa su u gradu i mnogobrojni dućani s tematikom iz tih filmova. U Oxfordu su živjeli i predavali i poznati pisci – J. R. R. Tolkien ("Hobbit" i "Gospodar prstenova"), L. Carrol ("Alisa u Zemlji čudesa") i C. S. Lewis ("Narnijske kronike"). Najpoznatija, ikonička zgrada i simbol Oxforda je okrugla biblioteka Radcliffe Camera (camera na latinskom znači soba ili prostor). Oxford je sav u znaku fakulteta (trećinu gradske populacije čine studenti) i biblioteka, a posjeduje i nekoliko impresivnih muzeja. Svakako je upečatljivo iskustvo boraviti u gradu koji je simbol knjige, znanja, učenja i istraživanja.