Design thinking ili 'dizajnersko promišljanje' u edukaciji

Aktivne metode učenja su naširoko poznate kao najkorisnije za razvoj vještina 21. stoljeća ili kao ključne metode potrebne da bi se svladali izazovi nepredvidive budućnosti.

Za početak, nužno je razumjeti razlike između metoda poučavanja i tehnika učenja. Tehnike učenja su alati koji omogućuju razumijevanje i shvaćanje sadržaja: mnemotehnike, flash kartice, sažetci, bilješke, vizualno razmišljanje itd. S druge strane, metode poučavanja temelje se na teoretskim osnovama koje uključuju različite tehnike ili procedure koje učitelji koriste za prijenos znanja, procedura i vrijednosti te za lakši razvoj učeničkih vještina.

Neki od najpoznatijih i najkorištenijih resursa u školama su "preokrenuta" učionica, projektno orijentirano učenje, "gamifikacija", učenje temeljeno na istraživanju i naposljetku – design thinking ili "dizajnersko promišljanje".

Prije nekoliko desetljeća David KELLEY i njegov tim pri tvrtki IDEO počeli su uvoditi dizajnersko promišljanje kako bi stvorili inovativne proizvode i usluge prilagođene pravim potrebama svojih klijenata. Ta inicijalna suradnja pokrenula je uvođenje dizajnerskog promišljanja u edukacijska okruženja. Danas IDEO nudi edukacijski materijal za učitelje.

Kad se primijeni na edukacijski kontekst, dizajnersko promišljanje postaje metodologija koja potiče učenike da razmišljaju, razvijaju svoje ideje te da pogrješke doživljavaju kao dio procesa učenja.

DIZAJNERSKO PROMIŠLJANJE SASTOJI SE OD PET RAZINA TEMELJENIH NA PROCESIMA PROMIŠLJANJA, STVARANJA I OSVRTANJA.

Primjena ove metodologije moguća je u bilo kojem polju znanja zato što razvija suosjećanje, kreativno razmišljanje, kritičko razmišljanje te vještine za suradnju s drugima, društvene vještine i poduzetništvo. 

Znanstveni kurikulum ne samo da uključuje znanje o dotičnim fenomenima, nego uključuje i primjenu takvog znanja na izgradnju prototipova i rješavanje problema u društvu. Proces dizajnerskog promišljanja pridržavat će se ovih standarda kurikuluma i biti u korelaciji sa svim disciplinama učenja koje predstavlja akronim STEM: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika. Nadalje, dizajnersko promišljanje omogućuje daljnji razvoj učenika, poput razvijanja emocionalne inteligencije i povećanja motivacije pri rješavanju "stvarnih" problema, jezičnog izražavanja, aktiviranja kreativnog razmišljanja i povećanja poduzetničkih vještina među učenicima.

Za kratak uvod u to kako možete dizajnersko promišljanje koristiti u svojim lekcijama iz područja znanosti, pogledajte ove aktivnosti koje se dotiču "stvarnih" problema i prototipove koji bi ih mogli riješiti:

.....................

Izvor: elesapiens.com