Zašto ne pokazuju cijelu sliku

To je zato što zemlje s vrlo različitim društvenim i ekonomskim stvarnostima sudjeluju u testiranjima, što znači da se međusobno uspoređuju zemlje poput Norveške, Rusije, Čilea, Libanona i Tajlanda – bez uzimanja u obzir razlika u društveno-ekonomskim uvjetima tih različitih zemalja.

Pogledamo li posljednje edukacijske ljestvice, TURSKA I TAJLAND postižu loše rezultate kad je riječ o postignućima njihovih učenika u znanosti. Ali, naša analiza pokazuje da, pogledate li rangiranja na drugačiji način (s podjednake početne točke), i Tajland i Turska bi zapravo mogli biti podjednako dobri kao neke od visokouspješnih azijskih zemalja.

Naša analiza pokazuje puno pravedniju usporedbu, zato što dopušta razlike u bogatstvu i društvenom razvoju u kojem učenici uče i učitelji poučavaju.

Ona se nadograđuje na naš prethodan rad, u kojem smo proizveli i analizirali indikator „efektivnosti“. Indikator efektivnosti rangira uspješnost zemalja kao da sve zemlje imaju slične društveno-ekonomske uvjete – time ih stavljajući na ravnopravniji teren. To olakšava uvid u to koje su zemlje zapravo najuspješnije u edukaciji svojih učenika kad uzmemo u obzir društveno-ekonomske čimbenike poput bogatstva.

■ RANGIRANJA NOVOG STILA

Donji graf pokazuje kako su zemlje rangirane prema svojoj efektivnosti. Pri vrhu ljestvice efektivnosti su edukacijski sustavi poput Singapura i Japana, koji također postižu visoke uspjehe na PISA-inim i TIMSS-ovim ljestvicama.

TIMSS– PISA 2015. Vrijednosti veće od nula (prema desnoj strani) ukazuju na to da učenici u tim edukacijskim sustavima postižu bolje rezultate od očekivanih, što znači da je edukacijski sustav uspješan. Vrijednosti ispod nule, s lijeve strane, ukazuju na neefikasne edukacijske sustave.

........................

Ali, naša analiza također otkriva da su zemlje poput Turske i Tajlanda zapravo vrlo uspješne i postižu rezultate iznad očekivanja u smislu edukacije. I to unatoč tome što obje zemlje imaju sveukupni niži rezultat na globalnim edukacijskim ljestvicama.

Kao što graf pokazuje, uspješnost edukacijskih sustava u Turskoj i Tajlandu podcijenjena je ako gledamo samo međunarodna rangiranja zemalja. To je zato što, iako te zemlje postižu rezultate ispod prosjeka i niže su na PISA-inim ljestvicama, podjednako su uspješne kao i visokouspješne azijske zemlje.

To znači da bi Turska i Tajland mogli biti među najviše rangiranim zemljama u svijetu – kad ne bi bilo društveno-ekonomskih razlika između zemalja.

TIMSS – PISA 2015. Efektivnost nasuprot uspješnosti prema rangiranjima. Horizontalna linija na = razdvaja uspješne od neefektivnih sustava, a vertikalna linija na 500 ukazuje na prosječnu uspješnost TIMSS-ovih i OECD-ovih edukacijskih sustava.

........................

 Naša analiza također pokazuje da su edukacijski sustavi u Norveškoj neuspješni, a isto vrijedi i za Australiju.

Stoga, dok su te zemlje rangirane na najvišem mjestu u svijetu u pogledu ljudskog razvoja, nisu među najuspješnijim zemljama u pogledu rezultata učenika na međunarodnim testovima kad izjednačimo uvjete igre.

U donjem dijelu ljestvica učinkovitosti pronalazimo Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. Te su zemlje također među onima koje postižu najniže rezultate na PISA-inim ljestvicama, a mogle bi biti puno bolje zbog svojih visokih razina dohotka po stanovniku.

■ POŠTENA USPOREDBA

Jasno je da ukupne ljestvice uspješnosti same po sebi ne čine pravednu usporedbu kada se radi o prosuđivanju kvalitete edukacije u različitim zemljama. Naša analiza pokazuje da su društveno-ekonomski uvjeti zemlje od vitalne važnosti kad se uspoređuje globalna uspješnost na edukacijskim ljestvicama.

Koristeći naše podatke, definitivno postoji razlog da se zemlje poput Čilea, Malte, Gruzije, SAD-a, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara okrenu Turskoj i Tajlandu da bi otkrili kako poboljšati svoje edukacijske sustave. Stoga, kako naša analiza i pokazuje, globalne edukacijske ljestvice naposljetku vjerojatno nisu najbolje mjerilo edukacijskog uspjeha.

......................

NAPOMENA:

• Portal The Conversation je neovisni izvor za vijesti i stavove koji potječu iz akademske te istraživačke zajednice. Naš tim profesionalaca surađuje sa sveučilištima i istraživačkim institutima te stručnjacima koji svoje znanje žele podijeliti sa širom publikom.
• Izvor: theconversation.com