Tri ljepotice: bijela naglavica, kokoška i širokolisna kruščika

...međugeneracijsku solidarnost, timski duh i razvoj novih hobija.

Učenici Osnovne škole Stubičke Toplice povlašteni su ljepotom i raznolikošću okoliša u kojemu se školuju i odrastaju. Neki učitelji uvelike koriste prednosti učenja u prirodi, a jedna od njih je učiteljica razredne nastave Monika Barić, koja svake godine u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja potiče učenike i posljedično cijelu lokalnu zajednicu na istraživanje nepravedno zaboravljenih ili neotkrivenih biljnih vrsta. Prošle godine bila je to skromna i snažna trnina, a ove godine na red su zasluženo došle neobične topličke orhideje. One krase Poučno-povijesnu stazu Kamenjak, kojom su šetali učenici 2.a i 4.a, u pratnji svojih učiteljica Monike Barić i Martine Drempetić. Učenici su zapazili prekrasnu biljku u cvatu te se začudili kad im je učiteljica rekla da je riječ o orhideji, potpuno drugačijoj od one u teglici na maminom prozoru. Nakon razgovora poželjeli su istraživati te odlučili da će idući projekt u građanskom odgoju i obrazovanju posvetiti upravo toj biljci i zaštiti okoliša. Poželjeli su informirati članove obitelji, mještane i širu javnost o postojanju orhideje na našem području te ukazati na važnost njezina očuvanja kao zaštićene biljne vrste. Evo kako učenici opisuju svoje istraživanje.

• Učenici o projektu

Prošlo je mnogo vremena od našeg posjeta stazi Kamenjak, no onaj prekrasni cvijet nismo zaboravili. Bila je to simpatija na prvi pogled. Nametala su nam se pitanja: kako je ta biljka došla na Kamenjak? Ima li neko posebno ime? Gdje još raste? Ima li ih još? Kakve boje cvjetova postoje? Da bismo odgovorili na ta i mnoga druga pitanja, primili smo se posla. Učiteljica nas je podijelila u skupine i dobili smo različite zadatke: od traženja informacija na internetu i u literaturi, razgovora s roditeljima, stručnjacima, kreativnog izražavanja i izrade makete do postavljanja oznaka na terenu, letaka i plakata, uz poticaje bilježenja novih staništa orhideja. Učiteljica nam je rekla da ipak prije svega moramo proučiti dijelove Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o pravima djeteta i Deklaracije o ljudskim pravima, stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelom prirode na području Krapinsko-zagorske županije te Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama Ministarstva zaštite okoliša i prirode. To nam je bilo prilično zahtjevno pa su nam pomogle učiteljice. Sad znamo da se tim dokumentima dopušta da se govorno i pismeno izražavamo kako bismo promicali svoje ideje i ekološku osviještenost. Naučili smo da Ustav RH vrijedi za sve građane Hrvatske, Konvencija o pravima djeteta za svu djecu svijeta, a Deklaracija o ljudskim pravima za sve ljude na svijetu. Na mrežnoj stranici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelom prirode na području Krapinsko-zagorske županije saznali smo da su orhideje zaštićena biljna vrsta, da nije dopušteno njihovo iskapanje, presađivanje i uništavanje. U školi smo slušali predavanje ravnateljice Dijane Hršak i Petre Bralić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelom prirode na području Krapinsko-zagorske županije, koje su nas na zanimljiv način putem fotomapa, filmova, plakata i raznih pokusa upoznale s vrstama orhideja u našoj županiji.

Uz pomoć ravnateljice Dijane Hršak i stručne suradnice u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelom prirode na području Krapinsko-zagorske županije Petre Bralić te Zrinke Košić Bosnar, predsjednice Radnog tijela za kulturu i ekologiju Općine Stubičke Toplice prikupili smo fotografije i izradili oznake te ih postavili uz stazu na Kamenjaku.

 Uz pomoć pedagoga Gorana Jenića osmislili smo dizajn informativnog letka i plakata te ih tiskali. Letak smo podijelili sugrađanima, a plakat smo postavili u središtu našeg mjesta. U školi smo se kreativno izražavali pa smo crtali i slikali orhideje te izrađivali orhideju kaširanjem. Izradili smo maketu Kamenjaka i označili mjesta gdje su orhideje pronađene na Povijesno-poučnoj stazi Kamenjak. Puno smo radili, ali smo se i jako dobro zabavljali.

• Što smo saznali o orhidejama

Hrvatska je jedna od pet europskih zemalja s najviše orhideja. Na internetu smo saznali da su orhideje biljke cvjetnjače ili sjemenjače. Porodica obuhvaća oko 800 rodova i više od 30.000 vrsta i time su jedna od najvećih biljnih porodica. U prirodi ima jednako vrsta koliko i onih koje su nastale križanjem. Hrvatska je svrstana u pet europskih zemalja s najvećom zastupljenošću orhideja – kod nas je poznato oko 150 autohtonih vrsta orhideja.

Cijeli životni ciklus autohtonih orhideja odvija se na kopnu ili u njemu. Rastu sezonski, kad imaju povoljne uvjete, a ne cijele godine. Dio godine koji ne rastu provode pod zemljom, oslanjajući se na podzemne organe. Sve naše orhideje rastu iz podanka ili gomolja, što im omogućuje opstanak u razdobljima hladnog i suhog vremena. Kod nekih vrsta prizemni listovi iz gomolja izbijaju ujesen, dok većina niče potkraj zime i na proljeće. Stabljika je uvijek uspravna, s malim cvjetovima na vrhu. Najzanimljiviji kod orhideja je baš cvijet, ono što se nama svidjelo. Cvjetovi su raspoređeni u cvat u obliku klasa ili grozda. Orhideje najčešće oprašuju kukci koji na svojim krilcima nose pelud.

 ................

Povijesno-poučna staza Kamenjak

Brdo i istoimena šuma Kamenjak nalaze se u STUBIČKIM TOPLICAMA, iznad kupališta, podno sjevernih obronaka Medvednice, u južnom dijelu zagorskog bazena. Površina šume Kamenjak je 15 ha, stara je više od 400 godina, a proteže se u visinskom rasponu od 161 do 266 metara nadmorske visine. Na jugozapadnoj strani šume više od stoljeća poznata je šetnica koja je obnovljena prije 13 godina, a prije 3 godine proglašena je Povijesno-poučnom stazom Kamenjak. Staza je duga 1200 metara, a visinska je razlika 87 metara. Ta iznimno biološki raznolika šetnica ima povijesno, religijsko i ekološko obilježje.

................

TRI ORHIDEJE NA KAMENJAKU: bijela naglavica, kokoška i širokolisna kruščika

Na brdu Kamenjak pri obnovi staze nađene su tri vrste orhideja: bijela naglavica, kokoška i širokolisna kruščika.

Bijela naglavica počinje rasti iz podzemnog podanka na proljeće, najčešće u travnju, kada izbija stabljika s nekoliko listova. Donji listovi su jajoliki, a gornji sve uži. Listovi su zeleni, dugi 5 do 10 cm, a široki 2 do 3 cm. Biljka je u punom cvatu visoka 15 do 50 cm. Obično cvate od svibnja do srpnja. Cvat je više ili manje rahao klas sastavljen od 4 do 20 bijelih ili češće žućkastih cvjetova, koji su prilično veliki. Latice vanjskog kruga produženo su jajolike, na vrhu blago ušiljene, ponekad stisnute, a ponekad otvorene. Odgovaraju joj topla, ali umjereno zasjenjena mjesta. Bijelu naglavicu moguće je naći na rubovima brdskih travnjaka i u sjenovitim bukovim šumama. Bijela naglavica je u Crvenoj knjizi ugrožene flore Hrvatske i pripada kategoriji gotovo ugroženih vrsta.

Kokoška je poznata i pod nazivom gnjezdovica ili ptičje gnijezdo zbog gnjezdasto isprepletenog korijenja. Ima debeli, valjkasti podanak iz kojeg izbija isprepleteno korijenje. U travnju iz zemlje izbijaju bijele stabljike s cvatom koji nalikuje češeru. Kad raste, postaje sve tamnija – od svijetlobež, boje bijele kave do svijetlosmeđe. Kokoška cvate od travnja do lipnja. U punom cvatu kokoška doseže visinu od 40-ak cm. Stabljika je mesnata i lako lomljiva. Listovi su ljuskavi, boje bijele kave i svojom osnovom obuhvaćaju cijelu stabljiku. Na vrhu su stisnuti i prilegnuti uz stabljiku. Cvat je u obliku grozda s mnogo cvjetova, a nekoliko donjih izdvojeno je od grozda. Latice su na rubovima režnja nazubljene, gotovo su jednolikog široko jajastog oblika. Oko biljke se u vrijeme cvatnje širi miris po medu koji privlači razne kukce. Rasprostranjena je u svim tipovima šuma pa i na sjenovitim rubovima livada uz šumu. Najčešće dolazi u skupinama po nekoliko biljaka, a uz cvatuće česte su i suhe stabljike prošlogodišnjeg cvata. Od 2006. godine na popisu je strogo zaštićenih biljaka Hrvatske, kao i u većini europskih zemalja.

Širokolisna kruščika biljka je čija visina varira između 30 i 120 cm. Stabljika joj je blijedozelena, listovi su zeleni, u donjem dijelu okruglasti, a prema gornjim dijelovima izduženiji. Cvat joj je rahao do zbijen, sastavljen je od 10-ak do više od stotinu cvjetova.

Cvate od travnja do kolovoza. Latice su svijetlozelene do tamnozelene, ponekad s primjesom ružičaste boje, a ovisno o uvjetima staništa širokolisna kruščika varira glede veličine cijele biljke kao i oblika i boje listova, veličine i boje cvijeta. Biljke koje rastu na sunčanim dijelovima imaju svjetlije i šiljaste listove, ali i ružičastije cvjetove, dok šumski tip ima zelenije i okruglaste listove. Raste u svim tipovima šuma, poglavito u bukovim šumama i na svim vrstama tla.

Osim što smo zaista puno naučili o divnom cvijetu koji nas je šarmirao ljepotom i neobičnošću, puno smo se i družili na svježem zraku međusobno i sa svim članovima uže i šire obitelji. Zajedničkim radom razvili smo neke nove hobije. Veselimo se daljnjem tijeku projekta.

 ................

Učenici koji su sudjelovali u projektu

Učenici 2.a i 4.a u projektnoj skupini: Sara Cerovečki, Antonio Frgec, Lea Jambrečina, Vito Japec, Jan Keleminec, Marko Kraljić, Ivona Kucelj, Tin Mlinarić, Erik Nikolla, Juli Novàk Kišur, Patricija Pasanec, Lara Potočki, Gabrijela Puntarić, Lori Šipek-Glavač, Zara Vukman; Gabriel Bivol, Jakov Bos, Vanessa Dupelj, Margareta Frgec, Lana Jagić, Toni Josipović, Domagoj Kraljić, Natalija Kucelj, Ana Ljubić Repar, Mirka Matuša Popović, Sara Merlin, Leon Mlinarić, Nikola Mučnjak, Helena Patarčić, Patricija Petek, Nikol Potočki, Mauro Šipek Glavač, Luka Vuksan i Jakov Zrinščak.

Učenici 4.a koji predstavljaju projekt: Patricija Petek, Ana Ljubić Repar, Mirka Matuša Popović i Jakov Bos (u rezervi je Nikola Mučnjak).

................

Napisala: Monika BARIĆ, učiteljica razredne nastave, razrednica 4.a | OŠ Stubičke Toplice