Projekt EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES

…iskorištavajući prednost povlaštenih i dijeli djecu, često nepovratno, od mlade dobi – u nekim slučajevima u obrazovni ekvivalent drugog planeta.

Sjeverna Irska ima složenu obrazovnu strukturu s nizom različitih tijela uključenih u upravljanje i administraciju. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Sjevernoj Irskoj je odvojeno.

Čak 93 posto školske djece pohađa ili protestantsku ili katoličku školu, dok je preostalih sedam posto škola mjesto koje pohađaju djeca bez obzira na svoje religijsko opredjeljenje.

Veza između vjerskog i zajedničkog identiteta i škole toliko je jaka da je poznavanje škola koju učenik pohađa dobar pokazatelj vjerske denominacije djeteta. Protestantska djeca pohađaju državnu ili kontroliranu školu, dok katolička pohađaju škole pod nadzorom tzv. Vijeća za održavanje katoličkih škola (CCMS). Opozicija integriranom obrazovanju ima svoje korijene u formiranju države Sjeverne Irske 1921. godine. Prvi ministar obrazovanja u državi, Lord Londonderry, želio je uspostaviti integrirani sustav osnovne škole, ali su se protestantske i katoličke crkve žestoko bavile kampanjom za odvojeno obrazovanje.

Danas (u 2017.) u Sjevernoj Irskoj postoje tri modela obrazovanja:

• potpuno odvojeno (katoličko ili protestantsko)
• integrirano (INTEGRATED SCHOOLS)
• zajedničko obrazovanje (SHARED EDUCATION).

INTEGRIRANO OBRAZOVANJE bilo je velika novost u irskom obrazovnom sustavu. Lagan College, prva integrirana škola u Sjevernoj Irskoj, otvorena je 1981. godine. Imala je samo 28 učenika i bila je jedino mjesto u Sjevernoj Irskoj gdje su nastavu zajedno pohađala katolička i protestantska djeca. Danas je to moderna srednja škola sa 1300 učenika.

U posljednje vrijeme sve veća pozornost posvećuje se ZAJEDNIČKOM OBRAZOVANJU (SHARED EDUCATION), jer je 2014. godine (Education act – Northern Ireland – 2014, The Education authority, chapter 12) donesen zakon u kojim se navodi:

„Dužnost je vlasti (u mjeri u kojoj se njezine ovlasti šire) poticati, olakšavati i promovirati zajedničko obrazovanje“.

Kako to izgleda, mogli smo se uvjeriti zahvaljujući projektu pod nazivom Education in divided societies: Developing and researching shared education in the Republic of Macedonia, Bosnia and Herzegovina, and Croatia, u sklopu kojeg smo tri dana boravili u prijestolnici Sjeverne Irske, u Belfastu, gradu koji na sam spomen izaziva asocijaciju na sjevernoirski sukob, poznat pod nazivom The Troubles.

U 30 godina sjevernoirskog sukoba poginulo je više od tri i pol tisuće ljudi. Krvavi obračuni na ulicama Belfasta zaustavljeni su 1998. godine tzv. Good Friday Agreementom, no podjele između katolika i protestanata i danas su prisutne. Najbolje se to vidi u zapadnom dijelu grada, između katoličkog Falls Roada i protestantskog Shankill Roada.

Ograda (THE PEACE WALL) između Fallsa i Shankilla dio je projekta tzv. zidova mira koji su postavljeni još krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. Ti 15 metara visoki zidovi gotovo pola stoljeća razdvajaju katolike, koji se smatraju Ircima, i protestante, koji će za sebe reći da su Britanci.

Projekt„EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES financira britansko ekonomsko i socijalno istraživačko vijeće (ECONOMIC AND SOCIAL RESEARCH COUNCIL– Shaping society).

Nositelj projekta je Queen's University Belfast, Sjeverna Irska, dok su PARTNERI Centar za ljudska prava i rješavanje sukoba Skopje, Makedonija, Sarajevska škola za znanost i tehnologiju, Bosna i Hercegovina, te Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska.

Iz Republike Hrvatske pozvano je deset osoba: prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Ivana Biljan, Aneta Lalić, Ivana Milas, Lana Pehar, Lana Mayer, Margareta Jelić, Nikolina Stanković, Zoran Konjević i ravnatelj Gimnazije Vukovar Davor Šijanović, koji je pozvan kao predstavnik škole u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu kako bi iznio svoja iskustava u radu škole i obrazovnog sustava uspostavljenog u hrvatskom podunavlju nakon mirne reintegracije u ratnim sukobima 1991. godine.

• Što se tiče školstva…očekivanja i nastojanja su velika…nove generacije trebaju donijeti promjene.

ŠKOLE U IRSKOJ PODIJELJENE SU NA 4 STUPNJA:

• First Level – Primary Schools
• Second Level – Secondary Schools (do državne mature – Leaving Cert)
• Further Education – Post Leaving Cert, Apprenticeship Training, Private Business Schools
• Third Level – Universities, Institutes of Technology.

Osnovne i srednje škole u Irskoj mogu biti privatne (Private), koje se plaćaju, ili javne, tj. nacionalne (Public, National), koje su besplatne.

Većina ih je vezana uz Katoličku, Irsku protestantsku (Church of Ireland) ili neku drugu crkvu, malo ih je koje su potpuno nevezane (non-denominational) uz crkvu. Neke škole u Irskoj su samo za dječake, neke samo za djevojčice, a neke su miješane.

Drugi dan seminara posjetili škole u Belfastu i bližoj okolici u kojima smo se iz prve ruke uvjerili kako funkcioniraju tri modela obrazovanja u Sjevernoj Irskoj.

Posjetili smo sljedeće škole:

• Parkhall primary school, Parkhall integrated college (junior school)
• Parkhall integrated college (senior school)
• St. Nicholas' primary school (shared education).

U tim školama vidjeli smo kako se provodi nastava zajedničkog obrazovanja u kojoj učenici dviju ili više škola zajednički slušaju određene predmete ili rade na zajedničkom projektu.

Roditelji na početku svake školske godine potpisuju suglasnost za sudjelovanje njihove djece u zajedničkom obrazovanju. Sve je unaprijed isplanirano kurikulumom.

Neke škole provode takve aktivnosti jednom tjedno, neke jednom mjesečno, dok neke od njih provode obaveznih šest susreta godišnje.

Osnovna škola St. Nicholas' (katolička škola) u dominantno je protestantskom dijelu Belfasta. Iz slika se može primijetiti da je škola i danas okružena viskom ogradom sa šiljcima koji podsjećaju na ne tako davnu prošlost.

U razgovoru s ravnateljima škola i voditeljima programa „shared education“ doznali smo da je sport izvrstan primjer zbližavanja katolika i protestanata.

Zanimljivo je bilo čuti da je nogomet pod nazivom „Gaelic football“ do prije samo nekoliko godina bio isključivo vezan za katoličku zajednicu, a u današnje vrijeme postoje nastojanja uključivanja i protestanata u tu vrstu sportske igre.

U usporedbi s hrvatskim školskim sustavom, u Irskoj djeca brže i prije nauče čitati i pisati, dok se svi ostali aspekti kurikuluma do kraja škole otprilike poravnaju (djeca u osnovnu školu mogu krenuti s navršene 4 godine (ovisno o datumu rođenja), moraju sa 5 godina, a završavaju ju sa 11 ili 12 godina, tj. sa šestim razredom, dok se u srednju školu kreće sa 12 ili 13 godina, počinje se sa sedmim razredom te se prelazi na predmetnu nastavu, a završava se sa 17 ili 18 godina.

Za upis u srednju školu nema univerzalnih kriterija, nego svaka škola ima svoje kriterije za prijam učenika. Uspjeh na državnoj maturi, odnosno broj bodova, glavni je kriterij za upis na treći razinu obrazovanja. Boduje se 6 predmeta s najboljim rezultatom.

Obavezni predmeti u osnovnoj školi su čitanje, pisanje, matematika, irski, engleski i vjeronauk.

U rasporedu starijih učenika vidjet ćete i tjelesni (PE), socio-emocionalni razvoj (SPHE), domaćinstvo (home ec), građanski odgoj (CSPE)… Radni dan traje 5 sati i 40 minuta, s dva duža odmora. Imaju 183 radna dana.

U irskim školama je obvezan engleski jezik. Zbog takve odluke i komplicirane povijesne priče o irsko-engleskim odnosima, irski jezik (Gaeilge, Gaelic ili Irish Gaelic) polako nestaje. U osnovnoj i srednjoj školi se uči kao obavezni predmet, no većina Iraca mlađe dobi ne govori irski ili znaju samo neke fraze. Učenici u školama nose odore. Roditelji će izdvojiti oko 150 eura za cjelovitu uniformu.

Školovanje je besplatno, iako se od roditelja očekuje da osiguraju udžbenike, odoru i potreban školski pribor.

• Učenici uvijek rade u grupama ili u parovima, ocjenjivanje učenika provodi se dva puta godišnje, u prosincu i lipnju.
• U međuvremenu učenici usmeno ne odgovaraju niti pišu pismene testove. Ocijenjeni su postotkom riješenosti ispita, a ne ocjenom.

Nakon završene srednje škole učenici upisuju sveučilište bez obzira na religijsku pripadnost, što su nam potvrdili i ravnatelji škola koje smo posjetili, što nas je ostavilo duboko u mislima zašto je cjelokupno obrazovanje toliko komplicirano u prethodnim fazama.

Na kraju, vratili smo se iz Irske prepuni pozitivnih dojmova i ideja. Neke su ideje / projekti / aktivnosti koje smo vidjeli u školama provedivi i moguće ih je uvesti u naš školski sustav, u nekim segmentima smo čak i napredniji, dok neki segmenti nisu ni približno atraktivni našim učenicima, ali, sve u svemu, dragocjena iskustva i stečena znanja pomoći će nam da bolje razumijemo naš školski sustav i da u njega ugradimo sve što će podići razine socijalnih, digitalnih i ostalih kompetencija naših nastavnika, učenika i cjelokupnog školstva.

………………

Davor ŠIJANOVIĆ, ravnatelj Gimnazije Vukovar