ISTRAŽIVANJE: DJECA TREBAJU MISLITI I SVOJIM RUKAMA
Gestikulacija može potaknuti kreativno razmišljanje
Prema istraživanju časopisa Psychological Science, ako potičemo djecu da koriste gestikulaciju dok razmišljaju, to im može pomoći da dođu do više kreativnijih ideja.
„Naši rezultati pokazuju da djeca prirodno gestikuliraju kad smišljaju nove načine za korištenje starih predmeta i, što više gestikuliraju, to im više ideja pada na pamet“, tvrdi znanstvenica na području psihologije Elizabeth KIRK sa Sveučilišta York. „Kad smo zamolili djecu da miču rukama, iznosili su više ideja.“
Istraživanje pokazuje da gestikulacija može pomoći i pri rješavanju problema. Elizabeth Kirk i njena kolegica Carine LEWIS sa Sveučilišta Hertfordshire razvile su hipotezu da je gestikulacija posebno korisna u traženju alternativa korištenju svakodnevnih predmeta.
„Gestikulacija nam omogućuje istraživanje svojstva nekog predmeta, na primjer oblik, veličinu itd. To može zapaliti iskru ideje za kreativnu primjenu predmeta“, objašnjava Elizabeth Kirk.
U prvom eksperimentu istraživači su uspoređivali kreativnost djece koja su spontano gestikulirala i djece koja nisu ili nisu mogla gestikulirati.
Ukupno 78 djece u dobi od 9 do 11 godina vidjelo je seriju prikazivanih slika običnih kućanskih predmeta uključujući novine, limenku, čajnik. Istraživači su zamolili djecu da promotre svaku sliku i pokušaju smisliti što više načina primjene tih predmeta. Djeca su imala na raspolaganju koliko god žele vremena, a kad bi zastala, istraživači bi ih upitali: „Što još možemo s tim učiniti?“
Jedna grupa sudionika bila je podvrgnuta zadatku dva puta – jednom su nosili rukavice koje su im onemogućavale pomicanje ruku.
Istraživači su bilježili svaki krug mjereći valjane nove načine upotrebe koje je generirao svaki sudionik te originalnost tih odgovora i raznolikost kategorija u koje spadaju.
Rezultati pokazuju da djeca gestikuliraju spontano i da je češće gestikuliranje povezano s više kreativnih ideja.
Ograničavanje gestikulacije nije onemogućilo generiranje novih ideja; djeca koja su bila onemogućena gestikulirati generirala su otprilike jednako ideja. To je stoga što djeca imaju i alternativne mehanizme za generiranje novih ideja na raspolaganju.
To je navelo Elizabeth Kirk i Carine Lewis da se zapitaju: „Može li poticanje djece na gestikulaciju povećati njihovu kreativnost?“
U drugom eksperimentu 54 djece u dobi od 8 do 11 godina podvrgnuto je istom zadatku iznalaženja alternativnih načina primjene svakodnevnih predmeta. U prvom zadatku djeca su gestikulirala spontano, a u drugom krugu su dobila instrukciju: „Koristi svoje ruke kako bi mi pokazao različite načine primjene predmeta“.
Rezultati pokazuju da poticaj funkcionira. Djeca koja su gestikulirala spontano izvela su u prosjeku 13 gesti, dok su djeca potaknuta na gestikulaciju proizvela u prosjeku 53 geste.
Djeca potaknuta na gestikulaciju generirala su puno više ideja o novim načinima primjene svakodnevnih predmeta od djece koja nisu dobila nikakve posebne instrukcije.
„Naši nalazi su doprinos sve većem broju dokaza koji ukazuju na olakšavajuću ulogu gestikulacije pri razmišljanju koja se može primijeniti u učionici.“ Elizabeth Kirk i Carine Lewis su zapisale: „Ako zamolite djecu da gestikuliraju dok razmišljaju, to će im pomoći iznjedriti nove ideje. Djecu treba potaknuti da misle i svojim rukama.“
..................
NAPOMENA:
- Psychological Science – časopis organizacije Psychological Science (prije American Psychological Society), neprofitne organizacije posvećene napretku psihologije na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
- Izvor: psychologicalscience.org












