Aristotel: Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki

IGRA I UČENJE

Nastavnim planom i programom za osnovne škole (2006.) za nastavni predmet Hrvatski jezik u poučavanju nastavnih sadržaja predviđa se uporaba didaktičke igre. Međutim, postavljaju se različita pitanja povezana uz igru u nastavi. Koliko igranja je dovoljno, a koliko je previše? Možemo li se uvijek igrati? Je li igranje uvijek preporučljivo i korisno?

Nadam se da će vam moji primjeri pomoći da (ako već niste) još više zavolite igru te da zajedno sa svojim učenicima otkrivate neke nove, zanimljive igre u nastavi!

• Hrvatski jezik

Svatko od nas, učitelja, barem se jednom našao u situaciji da mora učenicima nešto objasniti i poučiti ih nečemu što možda nije atraktivno ili što bi im moglo brzo dosaditi. Međutim, ne mora sve biti suhoparno i, kako bi to moji učenici rekli, bezveze. Ponekad nas pripremanje i najproblematičnije nastavne jedinice može zaista ugodno iznenaditi. Samo trebamo pronaći način na koji će nastavni sadržaj jednostavno doputovati do učenika bez da putem skrene i izgubi se. U prilogu članka vam nudim nekoliko primjera igara koje su se meni pokazale vrlo učinkovitima, a ujedno su učenicima poticajne i zanimljive. Sve igre razvijaju natjecateljski duh, ali i preciznost i brzinu razmišljanja.

• Autorice edukativne ilustracije na zidu hodnika OŠ Antuna Mihanovića u Zagrebu su učiteljice S. Nađ, M. Nemet i S. Kolaković

PORUKA NA KRAJU SATA

Igra me je oduvijek fascinirala i privlačila. Zanimljivo mi je bilo gledati kako djeca (dok ih nitko ne gleda i/ili ne smeta) od slamke u trenutku naprave viteza ili kako obična školska gumica postane maleni čovječuljak. Kada učenicima na satu zadamo da napišu stvaralački sastav na određenu temu, to postane  nemoguća misija (barem kod nekih mojih učenika).

Vođena tom mišlju, provela sam istraživanje na temu Igra u nastavi (2011.). Zanimalo me u kojoj mjeri učitelji razredne nastave koriste igru u nastavi hrvatskoga jezika, u kojim vrstama nastavnih sati te u kojim nastavnim etapama. Analizirajući rezultate koje sam dobila, zaključila sam da učitelji i učiteljice bez obzira na godine radnog staža (prosjek je bio 22 godine staža) i bez obzira na stručnu spremu, nisu spremni igrati se novim, drugačijim, kreativnijim načinima poučavanja sadržaja iz Hrvatskog jezika, dapače uvjereni su da i njihovi učenici ne doživljavaju igru kao ozbiljan način učenja. Nisam bila zadovoljna dobivenim rezultatima pa sam sama odlučila vidjeti jesu li kolege zaista bili u pravu.

Znamo da je teško uvijek biti nasmijan, teško je uvijek imati kreativne ideje. To znaju svi koji rade s djecom. Ali teško je i nama, kad nam drugi, koji ne znaju svrhu određene igre, prigovaraju i uče nas kako trebali poučavati određene nastavne sadržaje. Imala sam situaciju s jednim roditeljem koji se požalio jer je njegov sin pobijedio na razrednom bingu iz matematike. Pitate se što mu je smetalo?

• Škola je tu da se u njoj uči, a ne igra!'

To je stav nekih osoba, a ponekad i stav nekih naših kolega. Ali... iskreno mogu reći da u svom radu često koristim igru. Čini se puno češće nego što su naveli neki od mojih kolega u spomenutom istraživanju. U većini slučajeva igra se pokazala kao vrlo koristan i zahvalan alat u razredu. Učenici su igru prepoznali kao nešto opuštajuće i zabavno. Učenje kroz igru pokazalo mi je puno toga, npr. jesu li učenici usvojili nastavni sadržaj i u kojoj mjeri, pridržavaju li se pravila, poštuju li autoritet, znaju li se služiti uputama... Zbog toga preporučam kolegama i kolegicama svakodnevno korištenje igre su nastavi (a i izvan nje). Pozivam vas da mi se javite ako imate kakvih pitanja, savjeta i/ili sugestija. Bilo bi mi drago čuti povratnu informaciju jer znanje se množi dijeljenjem.

Nadam se da će vam ovih nekoliko igara pomoći da se oslobodite i češće koristite didaktičke igre u nastavi. Ne samo da omogućuju djeci da se oslobode i bolje osjećaju, već i učiteljima. A onda na kraju - ubiremo slatke plodove našeg rada.

……….

Sanja KOLAKOVIĆ, mag. prim. educ. | OŠ dr. Ante Starčević

 ……….....................  P R I L O G   ……….....................  

A) ŠALJIVI BRZOJAV

Igra se može provoditi na satu ponavljanja jezičnih sadržaja (imenice, pridjevi, glagoli, redoslijed riječi u rečenici i sl.). Igra se u skupinama. Cilj igre je napisati brzojav. Dopušteno je koristiti ograničen broj slova i to tako da zadana slova budu prva slova riječi u rečenici. Učitelj/učiteljica određuje slova kojim se brzojav može napisati, a skupine trebaju složiti gramatički točnu i smislenu „poruku“ koristeći zadana slova. Učenici imaju ograničeno vrijeme za pisanje brzojava (1 do 3 minute). Svaka skupina treba odrediti učenika/učenicu čija je uloga da bude poštar/poštarica. Nakon što učenici smisle brzojav, poštar/poštarica ga donosi učitelju/učiteljici. Učitelj/učiteljica zapisuje poruke svih skupina na ploču, a zatim se ocjenjuju/boduju brzojavi. Pobjeđuje skupina koja je u najkraćem roku osmislila najtočniji brzojav. Na primjer, učitelj/učiteljica zadaje sljedeća slova:

p, i, v, s, a, v

                        Učenici su osmislili rečenicu: Visoki Ivan vozi plavi sportski auto.

c, r, m, m, r, o

                        Moja mama Ružica obožava crvene ruže.

r, r, r, r, i, r

                        Ribar Ranko reže rajčicu i ribu.

s, s, i, š, s, s

                        Slonica Silva ima sivu šašavu surlu.

U napisanim rečenicama analizira se problemski zadatak. Uočava se vrsta riječi, redoslijed riječi u rečenici, veliko i malo početno slovo, odnosno sve što nam je ponuđeno po planu i programu.

B) IGRA – GOSPOĐICA A - Ž

Za ovu igru potrebno je odabrati razrednu lutku ili učenika/učenicu koji će biti u ulozi Gospođice A-Ž. Igra se može provoditi u skupinama ili individualno.

Opis igre: ovisno o danu i njezinu raspoloženju, Gospođica A-Ž voli određene stvari. Tako na primjer ako je dan u tjednu srijeda, ona voli sve imenice, glagole i pridjeve na slovo S. Zadatak je u jednoj minuti napisati ono što Gospođica toga dana voli i traži od učenika da joj pruže.

Ako pak Gospođica A-Ž trenutačno voli imenice koje počinju slovom P, učenici trebaju u minuti napisati što više imenica koje započinju slovom P. Ako trenutačno iz prirode učite o voću i povrću, trebate napisati što više određenih namirnica na zadano slovo. Pobjeđuje ona skupina ili onaj učenik koji je osmislio što više zadanih riječi s tim slovom.

C) PRIČOPRIČALICE

Ova je igra nastala za vrijeme mog rada u produženom boravku. Učenici su imali problema s pisanjem sastavaka i prepričavanjem tekstova. Pričopričalice je zanimljiva igra predviđena za rad u skupinama koja prethodno zahtijeva od učitelja/učiteljice malo više pripreme. Ovisno o temi koju učitelj/učiteljica želi obraditi (stvaralački sastav, redoslijed riječi u rečenici, usmeno prepričavanje, veliko i malo slovo, blagdani itd.), prije sata će pripremiti kartice sa slikama.

Na karticama su različite slike, na primjer životinje, biljke, predmeti, osobe, godišnja doba... Slike mogu biti slične tematike, ali i ne moraju. Sve ovisi o tome što želimo provjeriti. Učenici mogu izvlačiti određeni broj kartica/slika iz omotnice ili im učitelj/učiteljica može zadati 5 do 10 slika. Preporučujem kartice isprintati na tvrđem papiru i plastificirati da bi se mogle ponovno koristiti.

• KAKO SE KARTICE KORISTE?

Učenici slažu kartice na dogovoreni način koji odobre svi članovi skupine. Kartice trebaju biti poredane tako da su međusobno povezane te da tvore smislenu i cjelovitu priču. Pobjeđuje skupina čije kartice prikazuju najmaštovitiju i najzanimljiviju priču. Želimo li provjeriti pisanje i poštivanje pravopisne norme, zadat ćemo učenicima da rečenice pišu u pisanke ili na hamer papir. U slučaju da provjeravamo usmeno prepričavanje, pisani oblik je suvišan. Važno je samo da cijela skupina sudjeluje u stvaranju priče te da svi članovi znaju prepričati dogovorenu priču.

•  OSVRT NA UČENIČKI RAD

Kad sam prvi put učenicima pokazala ove kartice i objasnila čemu služe i kako se koriste, bilo je puno zbunjenih lica. Priče nisu bile maštovite, a rečenice nisu bile povezane. Učenici su s vremenom zavoljeli ovu igru i priče su postale sve bolje. Karticama smo se igrali na kraju dana ili tjedna, a nagrada je bila simbolična (odlazak u park, biranje zabavne aktivnosti u razredu, manje zadaće i sl.). Što je bila bolja motivacija, i priče su bile bolje. Što smo se više igrali, to su oni stvarali više kreativnih rečenica. Pritom su se dobro zabavljali. Sačuvala sam najzanimljivije priče. Sad mi je to drago jer ih mogu podijeliti s vama!

Primjer njihove priče možete pročitati u nastavku članka ili pogledajte kako to zvuči uživo 

PRICOPRICALICE from Školski portal on Vimeo.

Na primjer, bio jednom jedan stari dvorac. Iznad dvorca je stalno letio mrzovoljni Oblak i svojim hladnim dahom tjerao sve ptičice iz dvorca. Jednoga dana pored dvorca je letio maleni vrabac. On je našao crvenu olovku ispod klupe koja je bila smještena u kraljičinu vrtu. Vrabac je odlučio olovkom nacrtati zmaja kojim će razveseliti prijateljicu Vjevericu. Vjeverica je također živjela u blizini dvorca. Međutim, u posljednje vrijeme je bila jako tužna jer je izgubila pisanice koje je ukrašavala za Uskrs. Pisanice je mislila pokloniti starom i mrzovoljnom Oblaku za Uskrs... (odlomak)

S. Kolaković

D) ŠIVANJE PRIČE

Učenici su podijeljeni u nekoliko skupina. Igra se može koristiti za ponavljanje imenica, pridjeva i glagola uz igru „Šivanje priče“. Svaka skupina ima svoj hamer papir i vlastiti zadatak. Zadatak je „sašiti“ klauna od što više različitih imenica, glagola i pridjeva. Učitelj/učiteljica će svakoj skupini dati različite papire s listom različitih imenica, pridjeva i glagola. Svaka skupina treba opisati klauna sa što više odgovarajućih imenica, pridjeva i glagola, odnosno trebaju izrezati riječi koje odgovaraju i doslovno sašiti i opisati klauna ponuđenim riječima. Na ploči (na hamer papiru) je aplikacija klauna. Na aplikaciju učenici lijepe riječi koje su prethodno izrezali i time tvore klaunov izgled. Na kraju prema dobivenom klaunu trebaju napisati stvaralački sastav o temu "Moj šašavi klaun".

S. Kolaković