Plaćaju li zemlje svoje učitelje dovoljno?

[ Piše: Dirk Van DAMME, voditelj Odjela za inovacije i mjerenje napretka, Uprava za obrazovanje i vještine ]  Kad uspoređujemo učiteljsku karijeru s drugim profesijama, primarni i sekundarni radni uvjeti i materijalne koristi vjerojatno također ulaze u igru. Da bi poboljšali kvalitetu kandidata za programe obuke učitelja i da bi ih održali motiviranima – i u profesiji – važno je ponuditi im bolju plaću.

Dulji niz godina inicijativa Education at a Glance pratila je i nadzirala plaće učitelja, uspoređujući ih diljem zemalja i tijekom vremena.

Novi izvještaj povezuje dostupne podatke kako bi prikazao evoluciju učiteljskih plaća tijekom prošlih deset godina.

Podatci jasno pokazuju da su u nekoliko zemalja na plaće učitelja utjecale financijske i ekonomske krize koje su počele 2008., ali i politike štednje i fiskalna ograničenja u proteklim godinama. U jednoj trećini zemalja s dostupnim podatcima, uglavnom europskima, učiteljske plaće smanjile su se između 2005. i 2014.

Ali, ni u zemljama gdje nije bilo sličnih rezova plaće učitelja nisu održale korak s povišenjem plaća u drugim profesijama ili javnim službama. U zemljama s ozbiljnim proračunskim poteškoćama očekivano je da će se financiranje edukacije također smanjiti, ali tim korakom vlade su možda ugrozile dugoročnu kvalitetu nastavničke profesije.

U problematičnim tržištima rada učitelji bi mogli na prvo mjesto staviti stabilnost i sigurnost radnih mjesta, ili sekundarne koristi i radne uvjete, istovremeno prihvaćajući manje plaće. U isto vrijeme visokokvalitetni diplomanti mogli bi potražiti bolje prilike izvan učiteljske profesije.

Smanjenje plaća u kontekstu ekonomskog pada i povećanja nezaposlenosti stoga bi moglo utjecati na kvalitetu kandidata koji žele ući u nastavničku profesiju i učitelja koji odlučuju hoće li ili ne ostati u profesiji, a to bi moglo imati dugoročne posljedice za edukacijski sustav općenito i učenike posebno.

Zanimljivo je pitanje kako se plaće učitelja sad mogu usporediti s plaćama slično educiranih profesionalaca. Grafikon uspoređuje prosječne stvarne učiteljske plaće u različitim razinama edukacije s prosječnom plaćom tercijarno educiranog 25- do 64-godišnjeg profesionalca koji radi puno radno vrijeme. Podatci su iz 2014. godine, kada je najgori dio ekonomskog pada bio gotov i oporavak je počeo. Na podatke mogu utjecati razlike u dobi učitelja, jer se u većini zemalja plaće učitelja povećavaju s radnim iskustvom, ali pružaju prilično točnu osnovu za usporedbu.

ZAKLJUČAK JE SLJEDEĆI: u većini zemalja stvarne plaće učitelja manje su od plaća drugih profesija.

U prosjeku diljem zemalja OECD-a stvarne plaće predškolskih odgajatelja su samo 74 posto zarade tercijarno educiranog radnika. Učitelji osnovne škole su plaćeni 81 posto tih referentnih zarada, učitelji nižih razreda srednje škole 85 posto, a učitelji viših razreda srednje škole 89 posto. U samo pet zemalja zarade najbolje plaćenih učitelja nadilaze plaće drugih profesionalaca.

Grafikon također pokazuje da su znatne razlike u plaćama učitelja povezane s razinom edukacije koju poučavaju. U mnogim zemljama učitelji u nižim razinama edukacije su manje plaćeni od onih u višim razinama srednjoškolske edukacije. To se može djelomično objasniti razlikama u duljini i razini kvalifikacije programa inicijalne obuke učitelja ili razlikama u tome kako se plaće razvijaju tijekom različitih razina edukacije. Jazovi su veliki, što dodaje manjku kompetitivnosti plaća učitelja u nižim razinama edukacije. Proteklih godina jazovi su smanjeni, uglavnom zbog povećanja plaća učitelja u tim razinama edukacije, ali oni su još širi od jaza u plaćama između tercijarno educiranih profesionalaca i učitelja koji predaju u višim razredima srednje škole.

U mnogim zemljama politikama koje utječu na učitelje dan je visok prioritet u razvoju edukacijskih politika i – s pravom – vlade shvaćaju da, ako žele postići visoku kvalitetu, efikasnost i pravičnost u edukaciji, poboljšanje kvalitete profesije je ključno. Zemlje također žele poboljšati privlačnost nastavničke profesije te kvalitetu edukacije učitelja i profesionalni razvoj. Definicija „učitelja“ također se polako razvija: učitelja/učiteljicu se sve više vidi kao autonomnog profesionalca sposobnog za donošenje odluka u raznim i kompleksnim uvjetima.

 Ali, teško je vidjeti kako politike kojima je cilj poboljšati nastavničku profesiju – tj. priznati učitelje kao profesionalce – mogu uspjeti bez povisivanja plaće učitelja. Vlade ne bi trebale očekivati da će budući i sadašnji učitelji biti zadovoljni sa samo neopipljivim poticajima i nagradama koje tradicionalno dolaze s poučavanjem. Poput svakog drugog profesionalca, učitelji zaslužuju plaću koja je u skladu s njihovom obukom i iskustvom. Rat za talent se također dobiva novcem.

……………..

NAPOMENA:

• Blog OECD Education & Skills Today raspravlja o postojećim i novim problemima u edukaciji, koji uključuju uspješnost učenika na međunarodnim testovima (PISA), vještine 21. stoljeća, kretanja u višoj edukaciji, učenje u ranom djetinjstvu i dr.
• Izvor: oecdeducationtoday.blogspot.hr