Pismenost za 21. stoljeće

Svjetski dan pismenosti slavi se 9. rujna.

Pismenost je pravo i temelj za cjeloživotno učenje, njome se osigurava bolji život pa je pokretač održivog i inkluzivnog razvoja.
Tijekom godina, pojam je pismenosti evoluirao. Konvencionalna koncepcija kojom se pismenost svodi na čitanje, pisanje i računanje jošje u širokoj uporabi, kao i pojam funkcionalne pismenosti kojim se ona povezuje s društveno-ekonomskim razvojem. U globaliziranim su se društvima pojavili i drugi načini razumijevanja „pismenosti“ ili „literacies“.
Zašto ljudi trebaju biti pismeni? Kako pismenost oblikuje kulture, povijesti, jezike, vjere i društveno-ekonomske uvjete? Koji su učinci tehnološkog napretka u pismenosti? Može li se odrediti zajedničko razumijevanje funkcionalne pismenosti u našem raznolikom svijetu?
Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti posvećen je „Pismenosti za 21. stoljeće“, kako bi istaknuo potrebu da se ostvari „osnovno obrazovanje za sve“ te da u sklopu cjeloživotnog učenja svatko pritom stekne naprednije vještine.

O Svjetskom danu pismenosti
Više od 40 godina UNESCO slavi Međunarodni dan pismenosti, podsjećajući međunarodnu zajednicu da je to ljudsko pravo i temelj svih učenja.
 
Zašto je pismenost važna?
Pismenost je ljudsko pravo, sredstvo osobnog osnaživanja i sredstvo za društveni i ljudski razvoj. Obrazovne mogućnosti ovise o pismenosti.
Pismenost je u središtu osnovnog obrazovanja za sve i važna je za iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje smrtnosti djece, ograničavanje rasta populacije, postizanje rodne ravnopravnosti i osiguravanje održivog razvoja, mir i demokraciju. Postoje dobri razlozi zašto je pismenost u srži obrazovanja za sve.
Kvalitetno osnovno obrazovanje osposobljava učenike s vještinama pismenosti za život i daljnje učenje; veća je vjerojatnost da će pismeni roditelji poslati svoju djecu u školu; pismeni ljudi imaju bolji pristup obrazovnim prilikama, a pismena su društva bolje usmjerena prema razvoju.

Autor: UNESCO