Što je važno za vođenje nastave?

Povrh svega toga i uz njihove edukativne odgovornosti, od učitelja se očekuje da budu angažirani oko kontinuiranog profesionalnog razvoja u tijeku karijere. Zahtjevi te profesije mnogi su i raznoliki, a učitelji su podložni nekima od najviših razina stresa od bilo koje druge profesije. To pridonosi gubitku mnogih talentiranih i motiviranih pojedinaca u nastavničkoj profesiji.

Učitelji, pogotovo oni s najmanje iskustva, obično izvješćuju da su nezainteresiranost učenika i bihevioralni problemi neki od najvećih čimbenika koji pridonose stresu. Zapravo, izrazi poput „stvarnost mi je udarila u glavu“ ili „razbijeni snovi“ katkad se upotrebljavaju da bi se opisalo što se zapravo događa kada se učitelji prvi puta nađu pred punim razredom.

Stoga, što se može učiniti u vezi s tim?

Postoji mnogo načina na koje možemo ublažiti katkad snažan kontrast između njihovih očekivanja i onoga što se doista događa u učionici.

Specijalizirana obuka i praksa u tijeku usavršavanja učitelja mogu pomoći pripremiti nove učitelje za realnost podučavanja, a „zaštitni faktori“, poput učiteljske učinkovitosti ili samopouzdanja glede svojih vještina također mogu mnogo značiti. Kada su učitelji sposobni i samopouzdani glede svog vođenja nastave, oni se lakše mogu pobrinuti da lekcije glatko teku u organiziranome razrednom okružju te da učenje učenika i pozitivni društveni i emocionalni ishodi budu pojačani.

Kako možemo odrediti imaju li učitelji taj „zaštitni faktor“ te imaju li samopouzdanja u svoje vještine? Studija pod naslovom Inovativno podučavanje za učinkovito učenje nudi jedinstvenu priliku da bolje razumijemo profesionalnu kompetenciju učitelja i način na koji se ona razvija.

Ta ogledna studija procjenjuje pedagoško znanje učitelja (tj. ono što učitelji znaju o podučavanju i učenju), njihove prilike za učenje i druge profesionalne kompetencije, poput učinkovitosti. Učiteljevo znanje o vođenju nastave dio je njihova alata kojim se koriste u procesu podučavanja, što također uključuje elemente poput podučavanja o metodama i planiranju lekcija.

Rezultati ove studije sugeriraju da učitelji s iskustvom i učitelji bez iskustva imaju relativno dobro poznavanje vođenja nastave, pogotovo u usporedbi s drugim područjima pedagoškog znanja.

Učitelji koji kažu da imaju samopouzdanja u svoje vještine vođenja nastave također kažu da imaju i mnogo prilika za učenje vođenja nastave i obično je tu riječ o iskusnijim učiteljima.

Budući da postoji veza između samopouzdanja učitelja i zadržavanja učitelja u nastavničkoj profesiji, odnos otkriven u ovoj studiji – između prilika za učenje i učinkovitosti – obećava! Štoviše, budući da iskusniji učitelji obično pokazuju više učinkovitosti od svojih kolega bez iskustva, moglo bi biti korisno ugraditi više iskustvenog rada u edukaciju učitelja.

Mnoge zemlje diljem OECD-a, poput Estonije, Mađarske i Izraela, već čine upravo to. Također, dulje „indukcijske sesije“ prije ulaska u podučavanje također bi mogle smanjiti jaz između očekivanja i stvarnosti – taj pristup treba dodatno istražiti, pogotovo zbog toga što učitelji smatraju da su ometanja u razredu jedan od čimbenika koji najviše pridonose stresu na poslu te mogu dovesti do „izgaranja na poslu“.

Taj projekt predstavljao je inicijalno istraživanje u znanje i kompetencije učitelja te je položio temelje za budući rad šireg opsega. Njegova je svrha bila pružiti dokaze koji mogu pomoći oblikovati politike da bi se poboljšala priprema i edukacija učitelja, ali i da bi se privuklo (i zadržalo) visokokvalitetne pojedince u profesiji.

Snažni edukacijski sustavi ovise o učinkovitoj učiteljskoj radnoj snazi. Stoga je prijeko potrebno da ih opremimo znanjem i vještinama koje će im pomoći da budu učinkoviti i samopouzdani u nastavi.

Da bi ih ondje zadržala, svaka se zemlja moraju usredotočiti na ponovno sastavljanje „razbijenih snova“ svojih učitelja i na pružanje potpore u svakome mogućem obliku.

……………...

NAPOMENA

• Blog OECD Education & Skills Today raspravlja o postojećim i novim problemima u obrazovanju, koji uključuju uspješnost učenika na međunarodnim testovima (PISA), vještine 21. stoljeću, kretanja u visokom obrazovanju, učenje u ranom djetinjstvu i dr.
• Izvor: oecdeducationtoday.blogspot.hr