Vjekoslav Kaleb, europska baština i tišnjanski materinski jezik

Budući da je ova godina u znaku obilježavanja europske kulturne baštine, ideja je bila spojiti Dan materinskog jezika 21. veljače, Mjesec hrvatskoga jezika koji traje do 17. ožujka i godišnjicu smrti Vjekoslava Kaleba 13. travnja, kako se pojašnjava.

– Ciljevi programa Europske godine kulturne baštine jesu poticanje građana na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe, proslava, razumijevanje i očuvanje jedinstvene vrijednosti te poticanje na promišljanje o mjestu koje kulturna baština zauzima u našim životima. Upravo zbog toga odlučili smo angažirati mlađe naraštaje te u najranijoj dobi otkriti blaga Europe. Životni put Vjekoslava Kaleba činio nam se kao idealan primjer očuvanja baštine i Općini Tisno. Projekt je zamišljen kao niz razgovora sa starijim sumještanima Općine Tisno vezanim uz očuvanje jezične starine, izumrlih običaja i nasljedstva baštinjenoga od Vjekoslava Kaleba. Troje mladih ljudi, učenici osnovnih i srednjih škola, razgovore će provoditi s osobama za koje smatramo da su vrelo informacija upravo o tim temama – kaže voditeljica projekta, ravnateljica knjižnice Silvija Ćurić.

Budući da kulturnu baštinu ne čine samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti, nego i tradicijska znanja i umijeća, zanati, usmena književnost, kulinarstvo, posebna će se pažnja posvetiti i tom segmentu tišnjanskoga života, ističe.

– Razgovori će se provoditi u domovima kazivača, a sve će dokumentirati novinarka Rudinapressa Sanja Henjak. Prije samih intervjua ispitivače će pripremati nastavnica Osnovne škole Vjekoslava Kaleba Jaka Jakovčev te knjižničarke Mirela Klarin-Petrina i Iva Crvelin. Prikupljeni materijal naknadno će se montirati u kratki dokumentarni film. Učenica šibenske gimnazije Bernarda Klarin vodit će ovaj projekt, dok će učenici tišnjanske osnovne škole Lorenco Baica i Viktor Hodak provesti terenski dio posla i aktivno sudjelovati u razgovorima s lokalnim kazivačima. Dokumentarni film kao medij kojim će se ovjekovječiti baština činio nam se prikladnim upravo zbog digitalizacijskih trendova i razvoja tehnologije koje mijenja način na koji pristupamo baštini. Projekt se planira proširiti i na ostala mjesta Općine – kaže Silvija Ćurić. [ IZ DRUGIH MEDIJA | tris.com.hr ]